Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac održao je danas sastanak s entitetskim ministrima poljoprivrede, a nakon sastanka upriličena je i konferencija za medije, na kojoj se govorilo o aktivnostima za naredni period. Prisutnima se prvo obratio ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS-a Boris Pašalić, koji je naglasio najvažnije teme o kojima se govorilo na sastanku, piše Klix.ba.

"Govorili smo o najaktuelnijim temama. Imamo potrebu da korigujemo brojne zakone poput Zakona o organskoj proizvodnji i Zakona o veterinarstvu. Razgovarali smo i o aktima koji se tiču uzgoja industrijske konoplje, jer imamo mnogo upita po ovom pitanju. U RS-u će biti uskoro završen pravilnik, a u FBiH će se ovo pitanje riješiti kroz uredbe. Također, govorili smo i o izvozu jaja i pilećeg mesa i to su sve teme o kojima razgovaramo na redovnim sjednicama", rekao je Pašalić.

Kada je u pitanju situacija sa proizvođačima u RS-u, Pašalić ističe kako proizvođači uvijek imaju određene primjedbe, ali da je to normalno u svim državama svijeta.

"Proizvođači uvijek imaju primjedbi i to je normalno. Očekuju veću podršku Vlade i institucija i smatram da je Ministarstvo poljoprivrede veoma korektno pristupilo problemima u kontekstu ove krize. Prošle smo godine kreirali niz mjera koje su pomogle proizvođačima da vrše sjetvu, a onda i dodatnim odlukama učinili sve da proizvedemo dodatne količine hrane u 2020. godini. U ovim kriznim situacijama, mnogo je bolje da imamo viškove nego manjkove i to smo postigli. Čim su se ukazali određeni viškovi, izdvojili smo dodatnih 10 miliona te smo otkupili dio viškova kako bismo stimulisali proizvođače", rekao je Pašalić i naglasio kako je trenutno najveći problem cijena.

"Imali smo problem s tržišnim viškovima. RS je reagovao i sada nisu više problem viškovi nego pad cijene. Cijena poljoprivrednih proizvoda je niska, a proizvođač želi prodati proizvod po višoj cijeni. To je normalan proces u proizvodnji i to možemo kompenzovati u nekom smislu, ali entitet ili država to ne mogu učiniti u potpunosti", ističe Pašalić.

Pomoćnik federalnog ministra poljoprivrede Nijaz Brković osvrnuo se, također, na teme sastanka te istaknuo dvije važne teme o kojima su predstavnici nivoa vlasti razgovarali na sastanku.

"Razgovarali smo oko uspostave IPARD agencije na državnom nivou, gdje je već formirana radna grupa koja radi mjesec dana. Agencija na državnom nivou je potrebna kako bismo mogli doći do sredstava EU za poljoprivredu. Druga tema razgovora bila je o organizaciji poljoprivrednog popisa, koji je posljednji put izvršen 1961. godine", naglasio je Brković.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, izjavio je kako će poljoprivredni popis umnogome olakšati kreiranje planova za poljoprivredne aktivnosti u budućnosti.

"Realan rok za popis je u septembru 2023. godine, što bi značilo ozbiljan plan za projektovanje politika na nivou entiteta kada je u pitanju poljoprivreda. Otvoreno smo govorili i o zahtjevima udruženja poljoprivrednika. Predano radimo na temelju svih informacija i utvrdili smo da viškova u primarnoj proizvodnji nema, a da je došlo do poremećaja u cijenama. Uvoz mesa smanjen je za 5.000 tona, povećan izvoz mesa goveda. Također, podaci o izvozu voća govore da je za 8,5 posto povećan izvoz", rekao je Košarac i naglasio kako su svi posvećeni zaštiti domaće proizvodnje.

Kada je u pitanju poljoprivredni popis, na pitanje da li postoji bojazan da se i taj proces ispolitizira, Košarac je istaknuo kako će popise raditi nadležne entitetske agencije.

"Popis je realna potreba poljoprivrednika da na temelju podataka za BiH formiramo poljoprivredne politike. Popis će raditi nadležne entitetske statističke agencije", nastavlja Košarac.

Kada je u pitanju problem odlaganja otpada na Trgovskoj gori, Košarac ističe kako mu je žao što Ministarstvo prije ovog saziva nije aktivno radilo na ovom problemu.

"Žao mi je što Ministarstvo nije bilo aktivno u periodu prije ovog saziva. Ne znam iz kojeg razloga je loptica prebačena na nivo entiteta. Hrvatska ignoriše stavove i jedino što sam mogao da uradim jeste da razgovaram s entitetskim ministrima kako ćemo odgovoriti na nivou BiH. Uradili smo to na način da smo formirali koordinaciono tijelo i oformili pravni tim. Snagom argumenata odgovorit ćemo na inicijativu Hrvatske. Naše stajalište je nepromjenjivo. Lokalitet nije adekvatan za odlaganje nuklearnog otpada te je veoma važno voditi računa o zdravlju 250.000 stanovnika koji žive u tom kraju. Treba svakako čuvati dobre odnose s Hrvatskom, međutim ukoliko Hrvatska nastavi potencirati izgradnju na tom lokalitetu, tražit ćemo pravnu zaštitu i zato smo formirali takav tim kako bismo donijeli adekvatne odgovore", naveo je Košarac.

Na kraju pres-konferencije, ministar vanjske trgovine BiH osvrnuo se i na aferu "Ikona". Kako kaže, ministrica vanjskih poslova Bisera Turković u ovom slučaju ne radi u korist predsjednika BiH Milorada Dodika.

"Turković vodi Ministarstvo vanjskih poslova i odgovara Predsjedništvu BiH. Gdje u svijetu ministarstvo vanjskih poslova iznosi takve stavove prema šefu države bez ikakvih dokaza? To me dovodi u sumnju da ona ne radi kao ministrica vanjskih poslova države, već da provodi uskostranačku politiku. Mislim da to nije prvi put, vidljivo je da postoji sinhronizacija i pokušaj da se zamagli nepristojan potez i napuštanje pres-konferencije dva člana Predsjedništva BiH. Vidljivo je i da se opozicija u RS, također, uključuje u tu kampanju", zaključio je Staša Košarac.