Kožljak podsjeća da je novi predsjednik Biden to i najavio u sklopu svog obraćanja povodom obilježavanja 25. godišnjice Daytona, ističući da posao u BiH nije završen. U tom smislu, jasno je iskazao svoju namjeru da će, zajedno sa međunarodnom zajednicom i narodom BiH, raditi na tome kako bi ova država imala svijetliju budućnost i postala funkcionalna.

Prema njegovim riječima, navedenom ide u prilog i činjenica da će predsjednik Biden bez odgađanja raditi na revitalizaciji odnosa SAD-a s NATO-om, koji su bili znatno ugroženi tokom Trumpovog mandata.

- Koliko se željno očekuju ovi potezi u Bruxellesu, potvrđuje i to da će NATO, ubrzo nakon inauguracije Bajdena, održati samit u njegovu čast te predstaviti NATO-ovu reformsku agendu 2030. Njeno usvajanje tokom spomenutog samita će označiti konkretne korake ka novoj eri NATO-a, što, pored ostalog, podrazumijeva snažniju globalnu ulogu, jačanje kohezije i jedinstva Alijanse te snaženje političkih veza s Evropom. Spomenuti ciljevi nisu ostvarivi bez jakog angažovanja SAD-a, koje će se bez dileme obnoviti tokom Bidenovog mandata. Samim tim, američki utjecaj će biti konkretniji te i američka podrška NATO aspirantima, kao što je BiH - rekao je Kožljak.

Ovo u slučaju BiH, naglašava on, znači da će nova američka administracija, kroz implementaciju spomenute agende, "otupiti" oštricu preostalim skepticima po pitanju proširenja, odnosno preovladat će američki stav da BiH treba što prije postati članica NATO-a.

- Znači, bez obzira na važnije prioritete, ovakvim pristupom će se jasno iskazati američki interes za proširenjem, što je dovoljna smjernica administraciji da poduzme neophodne aktivnosti da se to i ostvari. Treba imati na umu da za spomenuto nije neophodno da se predsjednik Bidenn direktno bavi Bosnom i Hercegovinom, iako će on to s vremena na vrijeme činiti, bavit će se dijelovi administracije zaduženi za ovo područje. Bavit će se ambasadori i druge diplomate SAD-a, posebno oni u Bruxellesu i Sarajevu, koji će, u skladu s dobivenim smjernicama, striktno raditi na provođenju spomenute politike i ostvarenju postavljenog cilja. A vjerovatno će se baviti i specijalni izaslanik predsjednika SAD-a, kojeg će u nekoj narednoj fazi imenovati Biden i uputiti u BiH, gdje će s novim visokim predstavnikom za BiH implementirati zajednički pristup SAD-a i EU za Bosnu i Hercegovinu - kaže Kožljak.

Nefunkcionalan sistem i konfuzna politička situacija u BiH direktno se dovode u vezu s destruktivnom ulogom političkih lidera u procesima integracija.

- Zbog toga, jedno je sigurno – kao što će se otupiti oštrica evropskim skepticima, potisnut će se i opstrukcije, koje su do sada bile na sceni. Takvo djelovanje će naići na veoma oštre kritike, s jedinstvenim i jasnim zahtjevom SAD-a i EU za konstruktivnim akcijama. Jer, oni koji nisu konstruktivni, bit će manje i relevantni, a relevantnost će se osnažiti širim krugom sagovornika, što će uključiti akademsku zajednicu, medije i civilno društvo, alternativa koja mora rezultirati uspjehom. Svi potrebni zakonski preduslovi su već ispunjeni. Ključne političke odluke su već donesene tako da je nepotrebno politiziranje ovog pitanja izgubilo svaki smisao. Stoga, nema nikakve potrebe da se Predsjedništvo ili, pak, Vijeće ministara BiH bave tehničkim pitanjima, kao što je dostavljanje ANP-a (Programa reformi BiH). Za to je odluka već donesena, kao što je i odlučeno da bh. institucije trebaju učinite sve iz njihove nadležnosti kako bi država što prije postala članica NATO-a - rekao je Kožljak.

Na kraju je izrazio uvjerenje da su spremnost i odlučnost Bidenove administracije, zajedničko američko-evropsko angažovanje, konstruktivne domaće snage te već usvojene zakonske i političke odluke dovoljan preduslov da Bosna i Hercegovina postane članica NATO-a upravo tokom mandata predsjednika Bidena.