IZ HERCEGOVINE JE STIGAO U SARAJEVO I UŠAO U LEGENDU: Iza sebe je ostavio velika djela, žestoko se protivio velikosrpskoj politici i ujedinjenju BiH sa Srbijom, a onda se gorko razočarao…

„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz historije.

  • Jeste li znali

  • 25. Jan. 2021  25. Jan. 2021

  • 0

Glavni junak naše današnje priče je književnik, sakupljač narodnih pjesama, kulturni i politički radnik i franjevac Grgo Martić.

Fra Grgo je rođen 24. januara 1822. godine u selu Rastovači kod Posušja. Sa petnaest godina ulazi u franjevački red, u Zagrebu završava studij filozofije, a bogosloviju u mađarskom Stolnome Biogradu. Za svećenika je zaređen 1845. u Travniku, a služio je u različitim bh. mjestima, a najveći dio života kao župnik u Sarajevu.

Martić se pridružio ilirskom pokretu prilikom boravka u Zagrebu, gdje postaje saradnik "Danice" i drugih listova, pišući pod pseudonimom Ljubomir Martić Hercegovac. Pisao je lirske i epske pjesme, među kojima se ističe epski ciklus "Osvetnici", o crnogorsko-osmanskim sukobima. Po svom pjesničkom radu predstavlja jednog od najplodnijih književnika 19. stoljeća u Bosni i Hercegovini, a po djelu "Osvetnici", koje je objavljivano više od 20 godina u Zagrebu, Osijeku i Đakovu, dobio je naslov bosanski Homer. 

Fra Grgo je prevodio i djela Homera, Racinea, Chateaubrianda, Tolstoja…

Govorio je latinski, italijanski, francuski, turski, mađarski i njemački jezik.

Bio je na čelu franjevaca koji su se suprotstavljali priključenju Bosne i Hercegovine Srbiji i Crnoj Gori te se zalagao za austrougarsku vlast nad tim područjem.

Fra Martić bio je jedna od najpovjerljivijih osoba austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini, ali kada je Beč odbio Bosnu i Hercegovinu ujediniti s Hrvatskom, povlači se iz političkog života.

Shvativši šta velikosrpski krugovi planiraju, preusmjerio se prema idejama hrvatskog državnog prava, zbog čega je došao u sukob sa pravoslavcima i muslimanima.

Fra Grgo Martić umro je 1905. godine u samostanu u Kreševu.

(SB)

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...