Razgovarao: Darko Omeragić

Gospodine Ivaniću, kako komentarišete mandat odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka i njegove posljednje odluke, a posebno pismo u kojem od Narodne skupštine Republike Srpske traži da se u roku od tri mjeseca ponište povelje dodijeljene osuđenim za ratne zločine?

„Njegov mandat je protekao onako kako su glavni akteri Savjeta za implementaciju mira očekivali. Oni su u tom periodu pokušali da odgovornost prebace na lokalne institucije. U pojedinim fazama to je išlo pristojno, ali u većem dijelu tog perioda nije bilo dobro jer su lokalni lideri pokazali da nemaju kapacitet da relativno usklađeno vode Bosnu i Hercegovinu nego su stalno izmišljali sukobe jer je u sukobima njihov autoritet rastao u njihovom glasačkom tijelu, a to što je zemlja u cjelini išla loše, očito, nikoga nije zanimalo jer je ključnim akterima bilo važno da ostanu na vlasti. Posljednji Inzkovi potezi pokazuju da postoji ili da je u procesu nastajanja neka nova strategija i novi pristup u BiH. Neke stvari mogu razumjeti, a neke pomalo i ne razumijem. Prvo pitanje je zbog čega se neko davanje povelja koje se desilo prije četiri godine i na koje su svi zaboravili, pa vjerujem čak i oni koji su bili najdirektniji protiv toga sada aktuelizuje. Ja tu vidim da to sada nije direktni udar na Dodika jer u to nije bio formalno uključen, nego je to više testiranje moći i prijetnja nekim drugim ljudima za koje Dodik čak može biti i zainteresovan da budu sklonjeni jer će on ispasti neko ko se suprotstavljao i na neki način se može desiti da se sve ovo završi time da umjesto Bakira Izetbegovića Dodiku za jačanje autoriteta o dobijanje nacionalnog oreola posluži Inzko. Evidentno je da je u ovom slučaju cilj predsjednik Narodne skupštine RS jer je pismo poslano njemu i od njega se očekuje reakcija. Drugo što mislim da nije bilo dobro je ultimativni karakter pisma. Vi znate da ultimatumi ni kod koga ko drži do vlastitog digniteta nisu dobrodošli, pa zato mislim i da se ovo moglo mudrije da se kaže, bez definisanja ultimatuma.“

ODE INZKO DOĐE SCHMIDT

Umjesto Inzka u BiH uskoro dolazi njemački političar Christian Schmidt. Šta nam donosi ova kadrovska promjena Evropske unije u BiH?

„Kada sagledamo cijeli spisak svih dosadašnjih visokih predstavnika, nakon Carla Bildta ovo je politički najozbiljniji visoki predstavnik. Čak ni Paddy Ashdown nije imao ovu vrstu političke težine koju ima gospodin Schmidt koji je bio i ministar i to doskora u vladi njemačke kancelarke Angele Merkel, a ostali visoki predstavnici su uglavnom bili ambasadori. To znači da je nivo visokog predstavnika, ako se to desi, se na neki način diže i dobijamo ne više birokrate, nego političare na čelu Ureda visokog predstavnika. Ne očekujem da će Schmidt koristiti bonska ovlašćenja. Mislim da će aktivnost OHR-a, ali posebno zahvaljujući većoj aktivnosti Savjeta za implementaciju mira biti puno veća nego što je bila do sada. Mislim da će i nivo sastanaka ovog Savjeta biti podignut i da će ozbiljniji predstavnici zemalja biti prisutni u odnosu na period kada je to bilo rutinsko birokratsko odrađivanje i kada su to držali šefovi odsjeka koji se bave ovim dijelom svijeta. Očekujem veće, konkretnije zahtjeve, pa čak i pritiske, ali na dnevnim stvarima i na praktičnim pitanjima, na pitanjima reforme, prije svega, pravosuđa jer smatram da će ključni prioritet biti borba protiv korupcije jer to jeste najveće zlo koje ovu zemlju koči, a kada govorim o korupciji ne mislim samo na ekonomsku nego i političku i da će reforma pravosuđa biti jedan od ključnih elemenata. Naravno, biće naglasak na reforme koje su u skladu sa Evropskom unijom, ali ne očekujem da će se desiti ono što vidim u sarajevskim medijima, a to su neke velike promjene. Mislim da velike promjene nisu moguće niti realne. Čak bih rekao da nigdje i ne postoji koncept kakva bi to drugačija trebala biti BiH od ove koju imamo, ali će političke elite sigurno biti izložene većem pritisku, aktivnijoj ulozi, dnevnom i ozbiljnijem komuniciranju i „jačim“ ljudima u Savjetu za implementaciju mira.“

Promjene za koje kažete da ih neće biti su vjerovatno izmjene Ustava BiH, neki Dejton 2 i slično?

„Da. To ne očekujem jer ako se otvori tema promjene Ustava BiH odmah ćete unutar BiH imati tri potpuno različite koncepcije. Jedna koncepcija će biti BiH bez entiteta, jedan predsjednik, jedna vlada i jedan parlament. Druga koncepcija će biti nezavisna Republika Srpska. Treća koncepcija će biti drugačija pozicija Hrvata, recimo treći entitet ili nešto slično i tu dogovora nema. Tu je nemoguće doći do dogovora. Drugi način za eventualne ustavne promjene je neka velika međunarodna konferencija, pa da ove iste velike sile koje su se u Dejtonu usaglasile sad izađu s nekim novim međusobno usaglašenim rješenjem o tome kakva BiH treba biti. Očekivati da se SAD, Rusija, EU, Turska, Srbija i Hrvatska sada u stanju da to naprave je još nerealnije nego što je i da se domaći dogovore.“

Hoćemo li dolaskom Schmidta makar malo brže krenuti ka EU?

„Sigurno će se pritisak na reforme koje su preduslov ulaska u EU pojačati, a posebno vjerujem da će ogroman naglasak biti na pravosuđu i borbi protiv korupcije.“

NOVI VJETROVI IZ SAD-a

Neki novi vjetrovi će zapuhati i izborom Joe Bidena za predsjednika SAD. Kako će se njegov izbor odraziti na BiH?
„Biden ima ogroman unutrašnji problem građenja većeg stepena jedinstva u SAD. Ovo što se događalo posljednjih dana Trumpove administracije pokazuje da je američko društvo poprilično podijeljeno i ideološki i politički i njegov ključni zadatak će biti stabilizacija SAD. Mimo toga će se vratiti politici jačanja multilateralnih institucija u svijetu. Treći Bidenov prioritet su krize u svijetu, a ima dovoljno većih i jačih kriza od ove koju imamo u BiH tako da ne mislim da ćemo biti tako krupna tačka na radaru te administracije, ali će biti prisutniji ovdje od prethodne administracije i moguće je da će SAD ovdje imati nekog svog posebnog čovjeka koji će biti zadužen za zapadni Balkan jer Biden poznaje ovdašnje prilike. Od 2001. do 2007. gospodin Biden je češće bio u BiH i susreli smo se barem šest-sedam puta i dobro poznajem kako razmišlja i za razliku od ranijih predsjednika on barem nešto zna o BiH, ali neće to biti njegov veliki prioritet zbog ovih prethodnih stvari koje sam napomenuo.“

Očekujete li nove crne liste američke administracije, odnosno nove likove sa bh. političke scene na crnim listama?

„Takvih stvari će sigurno biti, a to računam pod dnevne pritiske.“

Kako je BiH kao država odreagovala na nabavku vakcina, respiratora i medicinske opreme. Vidimo da se Dodik za vakcine obraća Putinu, a Džaferović Erdoganu?

„Politika je danas postala neka vrsta showa, a manje praktičnih i operativnih aktivnosti. Pažnju javnosti više privlače neki stavovi koji nemaju nikakvu praktičnu težinu, ali su bombastičnije iskazani nego dnevne aktivnosti ljudi. Problem je što niko, ne samo na nivou BiH, nego i entiteta se nije time ozbiljno bavio i sve bilo ad hok jurcanje od nabavki respiratora na sumnjive načine i preko sumnjivih firmi do nabavke opreme. Po tom pitanju na svim stranama je bilo kontroverzi, ne kažem da je sve bilo kriminal nego rezultat činjenice da u BiH nemate institucije ni u entitetima ni na nivou BiH već imate pojedince. Pa kada pojedinac radi, a ne institucije onda se nalazimo tu gdje jesmo da nemamo vakcine, da od nekog drugog zavisimo i da u tome nemamo nikakvu aktivnu ulogu i da smo naviknuti da klečimo i molimo, a ne da pokušamo napraviti institucionalno rješenje. To će tako biti sve dok su pojedinci važniji od institucija.“

Afera „ikona“ je jedna u nizu Dodikovih afera. Kakav epilog očekujete od ove priče?

„Ne očekujem ništa posebno. Ostaće velika sramota. Ne očekujem da će Tužilaštvo BiH nešto napraviti. Mislim da će priča vremeno leći, a da ostaće ogromna sramota na Dodiku lično, a dijelom i na institucijama Republike Srpske, pa i BiH. To je blamaža neviđenih razmjera, ali sumnjam da će se neko zbog toga zacrveniti.“

LOŠE STANJE U BH. PRAVOSUĐU

Kada smo već kod Tužilaštva BiH, kakvo je, prema Vašem mišljenju, stanje u bh. pravosuđu?

„Veoma loše i bez pomaka, ali mislim da za to najveću odgovornost nosi međunarodna zajednica koja je svojevremeno sklonila sa funkcija dobar dio ljudi koji su imali dignitet i vlastite stavove. Danas plaćamo cijenu toga.“

Ima li opozicija u Republici Srpskoj dovoljno snage da na narednim izborima s vlasti svrgne SNSD i Milorada Dodika?

„Kada pažljivo posmatrate procese u Republici Srpskoj onda je vidljivo da već duže vrijeme opozicija ima šansu. Činjenica da sam ja kao kandidat opozicije pobijedio prije šest godina pokazuje da postoji u RS dovoljno kritički orijentisanih ljudi koji misle svojom glavom. Činjenica da je gospodin Vukota Govedarica bio vrlo blizu, pa i ja da osvojimo mandate 2018. A da su na lokalnim izborima prošle godine pobijedili kandidati opozicije u Banjaluci i Bijeljini pokazuje da postoji dovoljan stepen kritički orijentisanih ljudi i to pokazuje da se vlast postepeno urušava. To se možda ne vidi u brojevima poslanika jer su oni u stanju da korupciju kupe jedan broj poslanika, ali sadržajno i suštinski vlast se urušava i to je proces koji je počeo prije šest godina, a potpuno sam uvjeren da je dobio dodatni impuls na rezultatima lokalnih izbora. Proces urušavanja vlasti Milorada Dodika je počeo i on je nezaustavljiv. Veoma sam optimističan kada su u pitanju izbori 2022. Uvjeren sam da će doći do daljnjih turbulencija i da će još jedan broj ljudi prići opoziciji zato što vidi da ovaj sistem vlasti niti može odgovoriti na izazove niti više ima tu snagu da se sačuva. Vidi se da su oni slabi, isprepadani, bezidejni i ja uopšte nisam pesimističan.“

KO ĆE S KIM

Da li bi sadašnja opozicija u RS u slučaju da na narednim izborima dođe na vlast bolje funkcionisala u vlasti sa SDA i HDZ ili sa strankama koje pripadaju BH bloku?

„Preduslov za neki normalniji život u BiH je opredijeljenost ključnih ljudi da je kompromis jedino realno rješenje i da se umjesto sukoba gradi politika kompromisa. Takvi ljudi nam trebaju u oba entiteta. Ključ svega je da se u RS i FBiH pojave ljudi koji su spremni na kompromis, a ne naduravanje i političke sukobe pod svaku cijenu. Gdje takvih ljudi ima više? U ovom trenutku djeluje da takvog razmišljanja ima više u opoziciji, ali mislim da i ove druge partije, HDZ i SDA moraju shvatiti da je taj stil politike nešto što pripada prošlosti. Zbog izbornog sistema nikakve koalicije prije izbora nisu realne. Svako će čekati da vidi ko je pobjednik u kojem dijelu BiH i to će dominantno zavisiti od političke volje birača unutar dva entiteta.“

Šta je rješenje za posrnulu bh. ekonomiju?

„Trebaju nam investicije naših ljudi i njih ne treba zaboraviti. Taj dio investitora višak svog kapitala izvlači iz BiH. Nekoliko ljudi iz RS koji imaju ozbiljan kapital je dobar dio svog posla već izvukao iz BiH i prebacio u Sloveniju, Srbiju pa čak i u Hrvatsku. To pokazuje njihovo nepovjerenje u opšti ambijent. Preduslov ozbiljnijeg ekonomskog razvoja je vlast koja će umjesto slike o zemlji u vječitom sukobu kreirati sliku o zemlji koja možda nije idealna, ali u kojoj sukob nije dnevna stvar i koja će napraviti nešto pozitivniju sliku o BiH. S tom slikom možemo biti lijep prostor za investicije i domaćih i stranih investitora. Dok se to ne promijeni nema tih ekonomskih reforme koje mogu donijeti idealan sklad.“

Naredne godine bi trebali biti održani opšti izbori u BiH. Vraćate li se u aktivno bavljenje politikom?

„Ne. Nemam namjeru da idem u tom pravcu. Kada ste političar nikada ne možete reći nikada, ali u principu nemam namjeru da se vratim. Kada sam svojevremeno donio odluku još dok sam bio član Predsjedništva BiH da predam partiju bilo je jasno da želim otvoriti prostor novim ljudima i kako god političar mora znati kada je vrijeme da se povuče, a ja mislim da sam iz politike izašao čestita obraza i pravo da vam kažem nemam namjeru da se u tom smislu na idućim izborima angažujem. Trideset godina sam u politici i moje je mišljenje da svako vrijeme nosi neke svoje ljude. Ali, s obzirom na onu „nikad ne reci nikad“, hajde da kažemo, vidjećemo još je rano.“