Opći je zaključak, i ruski i europski, da je posjeta Josepa Borrella, prvog briselskog diplomate, Moskvi u jeku žestokog Putinovog obračuna s antirežimskim protestima i opozicionim čelnikom Aleksejem Navaljnim, kojeg je strpao u zatvor, bila potpuni promašaj, pa i fijasko, te da se dužnosnik EU s puta vraća dobrano iscipelaren od domaćina, Putinovog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, piše Jutarnji.hr.

Moskovski "Komersant" navodi u svom komentaru kako se Lavrov u razgovoru s Borrellom držao duha jedne svoje primjedbe koju je, navodno, svojedobno izgovorio u razgovoru s nekadašnjim britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Milibandom - "Who are you to fuc**** lecture me?" (Ko si ti da mi držiš je**** i?), a i ruski opozicioni političar Vladimir Milov je Borrellovu posjetu opisao "katastrofalno slabom" te naveo da je Lavrovu poslužila tek kao dekoracija da mu "očita lekciju".

Protjerivanje diplomata

Borrell je, naime, tražio u ime EU da se Navaljni oslobodi te osudio brutalnost policije prema demonstrantima, a Lavrovljev odgovor briselskom činovniku nije bio ništa blaži nego ophođenje OMON-a sa pristašama Navaljnog na ulicama ruskih gradova, dajući do znanja da Rusija ne želi da to uopće bude predmet razgovora s Bruxellesom. Čak su usred ručka s Lavrovom Rusi potjerali trojicu diplomata iz zemalja EU - Nijemca, Poljaka i Šveđanina, optužujući ih da su sudjelovali u nedavnim protuputinovskim protestima.

Time su poslali još jednu nedvosmislenu poruku Bruxellesu o tome šta misle o njihovoj "brizi" za Navaljnog te da će Kremlj sa svojim neposlušnim građanima postupati kako mu se prohtije, bez obzira na europska upozorenja da je progon Navaljnog politički motiviran. Odnosno, Moskva je ta koja određuje što su to ljudska prava u Rusiji. Kremlj je odmah optužio EU da je postavljanje pitanja o Navaljnom miješanje u njihove unutrašnje stvari, pa je čak pred njim, nakon završetka razgovora, bez krzmanja prozvao EU da je "nepouzdani partner" te da se u ovom slučaju ponaša "arogantno i neprimjereno kulturnoj Europi". Lavrov je dao do znanja da Navaljni nije i neće biti tema razgovora na koje vlast pristaje, a da bi to potvrdio, Rusija je i njega i njegovu Udrugu za borbu protiv korupcije proglasila "inozemnim obavještajnim agenturama".

Na zahtjev da se s Navaljnim susretne u zatvoru, Borrellu su odgovorili da o tome odlučuje sud u "okvirima zakonske procedure o posjetima zatvorenicima". Kako pišu ruski mediji, iako je prije dolaska insistirao, Borrell je na kraju odustao od susreta s njim, pa i s njegovom suprugom Julijom. Lavrov je Borrellu, kao i prije nekoliko dana švedskoj ministrici vanjskih poslova Ann Linde, dao diskete na kojima su snimci policijskih obračuna s demonstrantima u SAD-u i nekim zemljama EU.

Borrell je rekao da nije stigao pogledati materijale, ali je zato Lavrov ustvrdio da takvu brutalnost policije nije vidio na moskovskim ulicama te da su demonstranti napadali policiju. Doduše, čak i "Komersant" piše kako je Borrell mogao uzvratiti, jer je brutalnost ruske policije bila i više nego evidentna, ali kako piše list, "on je samo šutio", što je čak, prema ruskim medijima, izazvalo i čuđenje Lavrovljeve saradnice Marije Zaharove.

Presjekli opoziciju

Već u prvim reakcijama iz Europe prigovoreno je da je Borrell došao nepripremljen, a ni Putin ga nije namjeravao primiti. Išao je niz dlaku Rusima rekavši da EU, zasad, ne razmatra nikakve nove sankcije zbog zatvaranja Navaljnog. Europske apele da ga puste Kremlj neće prestrašiti, a pogotovo ih neće poslušati, jer je posve jasno da je vlast odlučila beskompromisno presjeći bilo kakvu opozicionu djelatnost koja i najblaže remeti Putinovu vlast i politički sistem.

Lavrov je demonstrirao poznatu rusku "mačo diplomatiju" kojoj, kako se čini, Borrell nije dorastao niti je na nju bio spreman. Lavrov mu je još rekao kako se protivi tome da se EU "miješa u unutrašnje stvari Zapadnog Balkana (tu je očito u prvom redu mislio na Srbiju, Crnu Goru, gdje su se dogodile značajne i po Rusiju zadovoljavajuće promjene, i BiH koja želi ući u NATO, čemu se Moskva protivi) te u pitanja država na postsovjetskom prostoru" koje Rusija smatra svojim plijenom.

Prije svega, tu je očito mislio na nemirnu Bjelorusiju, "zatalasanu" Moldaviju i Ukrajinu oko koje su se posebno aktivizirali poslije dolaska Joea Bidena na čelo Bijele kuće.

Josep Borrell, koji nije očekivao tako žestok i nediplomatski nastup ruskog domaćina, izjavio je u svoju odbranu da se mora razgovarati i čuti šta Moskva poručuje te da dvije strane - Rusija i EU - sebe više doživljavaju kao suparnike i konkurente nego kao partnere.

No, ova Lavrovljeva agresivnost iza koje se krije, može ukazivati i na određenu nesigurnost, slabost i strah Kremlja zbog masovnih protesta čija je budućnost neizvjesna.

Kako bilo, Borrell se nije proslavio nego se vraća u Bruxelles sa punom mrežom golova koje je primio ili iz loše postavljenih ofsajd-zamki ili iz simuliranih penala, dok Lavrov uživa u svom trijumfu, a prokremaljski mediji se naslađuju briselskom nemoći. No, sada svi čekaju kakvu će taktiku zauzvrat pripremiti EU.