Sankcije, u odgovoru na hapšenje vodećeg Putinovog ruskog kritičara Alekseja Navalnog, mogle bi biti prve uvedene u okviru novog pravila usvojenog u decembru koje omogućava EU da poduzme mjere protov prekršitelja ljudskih prava širom svijeta.

Berlin i Pariz mogli bi, međutim, vjerovatno povući podršku oštrijim mjerama koje traže neki evropski saveznici, kao što je prekid rada golemog gasovoda Sjeverni tok II iz Rusije u Njemačku.

Pritisak za uvođenjem sankcija porastao je otkako je Moskva razbjesnila evropske zemlje u prošloj sedmici protjerujući poljskog, njemačkog i švedskog diplomatu, ne poručivši to šefu evropske diplomatije koji je boravio u posjeti Moskvi. Pariz i Berlin tvrde da sada moraju odgovoriti.

Poljska, baltičke zemlje, Češka Republika i Rumunija već su insistirali na sankcijama, a sporazum dvije najmoćnije države EU znači kako je malo vjerovatno da će ga blokirati ostale članice. Odluka bi mogla biti donesena na sastanku ministara vanjskih poslova EU zakazanom za 22. februar.

”Više ne možemo izbjeći usvajanje sankcija. Postoji konsensuz, uključujući i njemački pristanak, da se uvedu sankcije. Mi ne možemo odgovoriti na drugačiji način”, izjavio je jedan evropski diplomat, prenosi Reuters.