Govoreći u povodu pete godišnjice otkako je BiH predala zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, Džaferović je podsjetio da je Bosna i Hercegovina koncem 2014. i početkom 2015. godine, kada je uslijedila njemačko-britanska inicijativa, bila u privremenom aranžmanu o stabilizaciji i pridruživanju.

Od tada pa do danas, naveo je, BiH je riješila brojna pitanja kada je posrijedi evropski put. Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu, zatim je riješeno pitanje prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, riješeno je pitanje mehanizma koordinacije i brojnih upitnika koji su stigli iz EU.

- Bosna i Hercegovina je došla u situaciju da podnese zahtjev za članstvo, jer ovo su sve bili preduvjeti kako bismo aplicirali. U međuvremenu smo dobili od Evropske komisije Mišljenje o zahtjevu za članstvo, u kojem stoji 14 preporuka i nalazimo se u fazi njihove implementacije. Ako me pitate je li se moglo brže, jeste - istaknuo je.

Džaferović smatra da "naš evropski put predugo traje".

- Država je trebala uraditi mnogo više, ali političke prilike kod nas su takve. Što se mene tiče, mi smo davno trebali biti u EU i NATO savezu. U ovom sazivu od 2018. mi smo se i u Predsjedništvu i u Vijeću ministara bavili odgovorom na dodatna pitanja Evropske komisije i dobili smo ovih 14 prioriteta od kojih su neki već riješeni. Naprimjer, riješeno je pitanje održavanja izbora u Mostaru, riješeno je pitanje revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina, a riješena su i neka druga pitanja, poput onog vezanog za funkcioniranje parlamentarnog Odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Kada je Predsjedništvo BiH boravilo u Bruxellesu krajem prošle godine, jasno nam je tada kazano da BiH sredinom 2021. može očekivati kandidatski status ako se bude kredibiino nastavilo s ispunjavanjem ovih 14 prioriteta. Ostaje da se riješi pitanje Zakona o javnim nabavkama, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužllačkom vijeću i Zakona o sukobu interesa - rekao je Džaferović.