Međunarodna zajednica očekuje kompromis. Postavlja se pitanje je li on moguć i kako zadovoljiti politike u BiH. 

Prema svemu sudeći, priča o Izbornom zakonu će obilježiti ovu godinu, kao uvod u 2022., izbornu. Na idućoj sjednici zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH naći će se inicijativa međunarodne zajednice da se ponovno formira radna grupa. Iz Delegacije EU za BHRT su kazali da je formiranje grupe važno za izradu nacrta izmjena Izbornog zakona.

BARIŠA ČOLAK, delegat u Domu naroda PSBiH

- To može biti dobro ukoliko te radne skupine ne budu preglomazne i ukoliko tu budu sjedili predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti. Naravno, te skupine mogu biti samo paravan, ako se ne želi nešto napraviti, pa bi se s tim skupinama htjelo samo odugovlačiti proces.

Novu radnu grupu za dogovor Izbornog zakona činili bi predstavnici oba doma Parlamentarne skupštine, Vijeća ministara, ali i predstavnici Središnjeg izbornog povjerenstva.

BARIŠA ČOLAK STRAHUJE OD CIK-a BiH

- Ne podržavamo da u toj skupini trebaju biti predstavnici Središnjeg izbornog povjerenstva, prije svega što tvrdimo da je povjerenstvo izabrano suprotno zakonskim odredbama i kao takvo nezakonsko tijelo ne može donositi zakonite odluke.

NIKOLA ŠPIRIĆ, delegat u Domu naroda PSBiH (SNSD)

- Mi mislimo da to ne bi bilo dobro, jer je ona izabrana nelegalno, kršila Izborni zakon i to je deligitimiše da bude dio reforme izbornog zakonodavstva.

Bakir Izetbegović je za dalju provedbu Mostarskog sporazuma, odnosno izmjena Izbornog zakona, tražio snažnije uključenje predstavnika EU i SAD-a. Predstavnici međunarodne zajednice dali su potporu reformama, ali navode kako će promjene ovisiti o spremnosti čelnika ove zemlje da preuzmu odgovornost i naprave kompromise. U kompromise, ipak, ne vjeruje Milorad Dodik.

MILORAD DODIK, predsjedavajući Predsjedništva BiH (SNSD)

- Ja ti ne vjerujem u dogovor u BiH. Ne vjerujem da će doći do izmjene Izbornog zakona. Ne vjerujem da će se to normalizovati.

No, koliko su normalizacija i dogovor potrebni, podsjetio je čelnik Glavnog vijeća HNS-a, kao i na činjenicu da bez izmjena Izbornog zakona nema ni kandidatskog statusa BiH.

BOŽO LJUBIĆ, predsjednik GV HNS-a

- Iz međunaridne zajednice, iz centara moći, stižu signali da će se to morati uraditi.

A bez pritiska međunarodne zajednice i odgovora kakvu Bosnu i Hercegovinu žele u Europskoj uniji, izvjesno je da naša vlast nije u stanju naći političko rješenje o budućnosti naših građana i napretka u svakome smislu.