S druge strane, te 1990. godine BiH se nalazila na posljednjem mjestu i, nažalost, na istom tom mjestu nalazi se i danas. Istina, u 30-godišnjem razdoblju u nekoliko navrata, kraj devedesetih i od 2007. do 2010. godine, BiH se penjala na ljestvici pa su se, recimo, Crna Gora, Makedonija ili Srbija našle iza nje, ali taj uspon kratko je trajao.

U posljednjih 10 godina čvrsto se držimo na posljednjem mjestu ljestvice, piše "Večernji list BiH".

Slovenija u posljednjih 30 godina čvrsto drži prvu poziciju pa se tako jedina od svih bivših zemalja po standardu može uspoređivati sa “pravom” Evropom. Do 1993., Hrvatska se nalazila na trećem mjestu, bolja je bila Srbija, i od tada hvataju zaostatak za Slovenijom. Čvrsto drže drugu poziciju.

I prošlogodišnji podaci evropske statističke agencije Eurostat pokazuju da je Bosna i Hercegovina po blagostanju ponovno na samom europskom dnu, rame uz rame s Albanijom.

I ranijih godina ovi parametri bili su na sličnom nivou, što znači da se BiH i dalje ne uspijeva popraviti u odnosu na ostale zemlje.

Što se tiče kupovne moći u proporciji s bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, od BiH jedino lošije stoji Albanija, koja ima ovaj udio u visini od 31 posto evropskog prosjeka. BiH ima jedan posto više.

Malo ispred BiH je Sjeverna Makedonija s 38 posto, zatim Srbija sa 41 posto, Crna Gora sa 50 posto te Bugarska sa 53 i Turska sa 61 posto evropskog prosjeka kupovne moći u odnosu na BDP.

Podsjećanja radi, standardna definicija kupovne moći kaže da je to ekonomska sposobnost stanovništva da priušti kupovinu robe i usluga. Osim direktne ekonomske moći, na kupovnu moć utječe i inflacija. Što je veća inflacija, kupovna moć je manja, a što je inflacija manja, kupovna moć je veća.

Budući da BiH nema značajne monetarne fluktuacije, osnovni uzrok loše kupovne moći je siromaštvo stanovništva. Ovaj parametar je direktno proporcionalan ekonomskoj moći zemlje i jedan je od najboljih indikatora stepena siromaštva stanovništva određene zemlje.

I što se tiče potrošnje BiH je na samom evropskom dnu, odmah iza Albanije. Naime, potrošnja u Albaniji na nivou je od 40 posto u odnosu na evropski prosjek, a BiH je bolja za dva posto.

Ispred BiH je Makedonija sa 43 posto, slijede Srbija sa 49 posto, Bugarska sa 59 posto, Crna Gora sa 60 posto, RH sa 66 posto te Mađarska sa 67 posto.

Od zemalja regije, Slovenija, prema Eurostatu, ima najviši BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, koji iznosi 88 posto prosjeka EU, slijedi je RH sa 65 posto, a nakon nje tu je i Crna Gora sa 50 posto prosjeka EU-a.

Dok razvijene zemlje imaju nevjerovatne gubitke u ekonomiji zbog pandemije koronavirusa, u BiH, koja je u vrhu zemalja po siromaštvu u Europi, posljedice će biti katastrofalne. Procjena Svjetske banke u 2020. bila je da će oko 20 posto stanovništva u BiH do kraja godine biti ispod crte siromaštva, koja iznosi 270 KM za odraslu osobu, što donosi dramatične brojke. Više od 706.000 bh. građana ili svaki peti živjet će u bijedi.