OSTVARUJU SE NAJCRNJI SNOVI VOŽDA IZ LAKTAŠA: Šta se krije iza „Novog pokreta“, ko su ljudi koji ruše Milorada Dodika?

Iz opozicionih redova u eter je u proteklih desetak dana plasirana ideja o osnivanju novog opozicionog pokreta. 

  • Politika

  • 29. Mar. 2021  29. Mar. 2021

  • 1

Ta ideja je dosta šturo prezentovana javnosti, zbog čega se nepotrebno stvorio prostor za nagađanja o ciljevima i formi takvog pokreta. 

Na osnovu informacija dobijenih od izvora iz opozicionih redova, Ključni Cilj je rušenje postojećeg Režima, koji je narod u Republici Srpskoj doveo na ivicu biološkog opstanka. 

Opšti izbori 2022. godine će biti presudni, ne toliko za sadašnje opozicione partije, koliko za dalju sudbinu naroda u Republici Srpskoj. Postavlja se pitanje da li Republika Srpska nakon 2022. godine može da izdrži još četiri godine terora Dodikovog rećima, piše na svom blogu Slobodan Vasković.

Što se tiče forme novog pokreta, Vasković tvrdi da ne postoji namjera opozicije da se formira novi politički subjekt. 

Isto tako, nema govora o tome da će bilo ko od mladih opozicionih lidera (Jelena Trivić, Draško Stanivuković...) napustiti matične stranke PDP i SDS. 

Upravo suprotno, zamišljeno je da novi pokret bude samo politička platforma, na kojoj će se osim pomenutih stranaka okupiti i drugi subjekti koji djeluju protiv postojećeg režima. 

Tu se misli ne samo na političke pokrete koji su dokazali svoj opozicioni karakter, poput pokreta „Za Pravdu i Red“ Nebojše Vukanovića i pokreta „Banjaluka zove“, nego i različita udruženja građana i intelektualce.

Lokalni izbori u novembru 2020. godine su pokazali da Režim nije u stanju da se nosi sa opozicijom u situaciji kada SDS i PDP nominuju mlade neiskompromitovane kandidate. Banjaluka, Bijeljina, Bosanski Brod i Modriča su najbolji primjeri za to.

Da bi se pobjede u pomenutim gradovima i opštinama preslikale na republički nivo, nužno je da se lideri opozicije liše sujete, koja je kod istih u ranijim izbornim ciklusima postojala u enormnim količinama. 

Borislav Borenović je kroz poslanički rad i vođenje PDP-a dokazao da se radi o ozbiljnom, odmjerenom, modernom političaru evropskog kova. Isto tako, Mirko Šarović se u periodu 2014. - 2018. godina pokazao kao najbolji ministar u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine. Nema sumnje da se radi o ljudima koji u slučaju pobjede 2022. godine imaju kvalitet za vršenje najozbiljnijih izvršnih ili zakonodavih funkcija.

Međutim, Branislav Borenović i Mirko Šarović moraju biti svjesni da u ovom trenutku među glasačima ne uživaju podršku potrebnu za pobjedu režimskih kandidata, prvenstveno Milorada Dodika. 

To ne znači da PDP i SDS ne mogu da biračima ponude kandidate koji bi mogli da počiste režimske kandidate na predstojećim izborima. Upravo suprotno, te stranke imaju po nekoliko takvih kandidata. 

Bitno je reći i da bi, u slučaju poraza opozicije na opštim izborima 2022. godine, Borenović i Šarović sigurno bili smijenjeni sa pozicija predsjednika PDP-a i SDS-a. Sa druge strane, u slučaju pobjede njihovih kandidata, oni bi preuzeli na sebe zasluge za dobar izbor kandidata, te bi imali mogućnost da za sebe izaberu najvažnije izvršne i zakonodavne funkcije na nivou Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Što se tiče funkcije predsjednika Republike Srpske, već sada je poznato da će Režim kao svog kandidata ponuditi Milorada Dodika. Analogno tome, od opozicije se očekuje da za funkciju predsjednika Republike Srpske ponudi biračima svog najjačeg kandidata. U ovom momentu dva najpopularnija opoziciona političara su Jelena Trivić i Draško Stanivuković. Ipak, između njih dvoje, kao kompletniji kandidat se izdvaja Jelena Trivić. 

Od Stanivukovića opoziciona javnost očekuje da Trivićevoj u kampanji pruži maksimalnu podršku, kao što je ona to učinila njemu prilikom kampanje za gradonačelnika Banjaluke. 

Trenutna procjena je da pun angažman opozicije u Banjaluci može Trivićevoj u tom gradu da obezbijedi oko 30.000 glasova prednosti u odnosu na Dodika, što bi Dodik teško mogao da nadoknadi kupovinom glasova u gradovima poput Doboja, Zvornika i Trebinja.  Bilo kakvo izbjegavanje tog angažmana od Stanivukovića u javnosti bi bilo prepoznato kao pomaganje Dodiku da opstane na vlasti, a u tom slučaju bi Stanivuković doživio debakl prilikom pokušaja reizbora na funkciju gradonačelnika Banjaluke 2024. godine, ali od toga nema ništa. Stanivuković će, izvan svake razumne sumnje, maksimalno podržati Trivićevu. Ovdje je bitno istaći da je funkcija gradonačelnika Banjaluke druga po važnosti u Republici Srpskoj, odmah iza funkcije premijera Republike Srpske. 

Stanivuković je dobro započeo svoj mandat gradonačelnika i mladi Gradonačelnik bi mogao uz finansijsku pomoć republičke vlasti, nakon promjena 2022. godine, od Banjaluke napraviti moderan evropski grad, a za sebe obezbijediti imidž novog Bana Milosavljevića. Informacije iz SNSD-a govore da će kandidat te stranke za funkciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine biti Željka Cvijanović ili Zoran Tegeltija, tvrdi Vasković. Dodik je u proteklim danima pokazao da je vrlo nervozan i da je svjestan da bilo ko od njih dvoje ne može da pobijedi u trci za pomenutu funkciju.  Dodik je u javnost, kao probni balon, pustio prijedlog da se objedine funkcije predsjednika Republike Srpske i člana predsjedništva Bosne i Hercegovine koji se bira sa teritorije Republike Srpske. 

Taj prijedlog je naišao ne samo na osudu opozicije, jer bi značio prenos nadležnosti sa Republike Srpske na Bosnu i Hercegovinu, nego je na nož dočekan i u samom SNSD-u, primarno u Mrkonjićkom Klanu koji predvode Cvijanovićeva i Tegeltija. U ovom trenutku SDS može da ponudi dva izuzetno kvalitetna kandidata za funkciju člana Predsjedništva BiH: To su dr Milan Miličević, načelnik opštine Teslić i dr Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine. 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...