"SLOBODNA BOSNA" EKSKLUZIVNO OBJAVLJUJE: Pročitajte integralnu verziju hrvatskog "non-papera" koji će Grlić Radman predstaviti EU, a za koji je Erich Rathfelder rekao da pomaže destabilizaciji BiH!

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je 22. marta na sastanku ministara vanjskih poslova EU neslužbeni diplomatski dokument, tzv. non-paper o Bosni i Hercegovini. Taj dokument bit će podloga za raspravu o Bosni i Hercegovini na sastanku ministara vanjskih poslova EU u okviru rasprave o Zapadnom Balkanu, a koji će se održati u drugoj polovici aprila.

  • Politika

  • 02. Apr. 2021  02. Apr. 2021

  • 7

Piše: SAMIR BEGOVIĆ

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je 22. marta na sastanku ministara vanjskih poslova EU neslužbeni diplomatski dokument, tzv. non-paper o Bosni i Hercegovini. Taj dokument bit će podloga za raspravu o Bosni i Hercegovini na sastanku ministara vanjskih poslova EU u okviru rasprave o Zapadnom Balkanu, a koji će se održati u drugoj polovini aprila.

Ovoj “podlozi za raspravu” pridružilo se još pet zemalja - Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, a Grlić Radman je poručio da, pored niza drugih, ovaj dokument podržavaju i francuski i njemački šefovi diplomatije.

Do danas su u domaćim i regionalnim medijima objavljeni samo parcijalni dijelovi "non-papera". "Slobodna Bosna" je došla u posjed integralne engleske verzije ovog dokumenta, koji vam donosimo u našem prijevodu, kao i originalnu verziju:

Strateški dokument za Bosnu i Hercegovinu

(Hrvatska – decembar 2020)

Ove godine obilježavamo 25 godina od Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonsko-pariski sporazum). Njegovo je glavno postignuće trajni mir i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Također je uspostavio trenutni ustavni i politički okvir države. Međutim, 25 godina kasnije, zemlja se i dalje suočava sa značajnim izazovima na svom putu ka demokratskoj zrelosti i punoj funkcionalnosti države. Istovremeno, Bosna i Hercegovina je zemlja ogromnih, neiskorištenih mogućnosti, čija budućnost leži u Europskoj uniji.

Želimo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kako čini odlučan i održiv napredak prema punoj političkoj stabilnosti, funkcioniranju tržišne ekonomije i dobrobiti svih svojih građana, to jest Bošnjaka, Hrvata, Srba i drugih. Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države, od najveće je važnosti ne samo za njene neposredne susjede, već i za regiju, EU i cijelu Evropu.

Bosna i Hercegovina mora ostati u fokusu EU. Politička pitanja u Bosni i Hercegovini zaslužuju jaču pažnju Vijeća i Evropskog vijeća.

Za Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane članstvo u EU je prioritet i težnja. Da bi se taj cilj postigao, potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva. Samo dubokim administrativnim, pravnim, ekonomskim i socijalnim reformama zemlja će postići svoj puni potencijal i ispuniti svoj zahtjev za članstvo u EU, koji je podnesen 2016. godine.

KANDIDATSKI STATUS – Nova metodologija proširenja, kao kamen temeljac obnovljene strategije proširenja zasnovane na jačem političkom upravljanju, predvidljivosti i procesu zasnovanom na zaslugama, pruža kredibilnu perspektivu EU za Zapadni Balkan. Da bi se što više profitiralo od nove metodologije, postizanje statusa zemlje kandidata od najveće je važnosti za Bosnu i Hercegovinu. Četrnaest ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu, kako je utvrđeno u Mišljenju Evropske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo, glavni su okvir za postizanje ovog cilja, što se, također, odražava u zaključcima Vijeća iz decembra 2019. godine. Ne bismo trebali štedjeti napor u pružanju pomoći Bosni i Hercegovini u ovom poduhvatu.

Evropska unija mora čvrsto insistirati na postizanju napretka u svim oblastima od važnosti, nikada ne spuštajući ljestvicu i uspostavljajući pravu ravnotežu između uslovljavanja i podsticaja. Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu daje jasan pregled relevantnih prioriteta i sadrži vrijedne preporuke koje bi Bosna i Hercegovina trebala slijediti. Instrument za pretpristupnu pomoć mora se efikasno i u potpunosti koristiti.

EKONOMIJA – Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu identifikuje nedostatak političke odgovornosti i odsustvo konsenzusa o glavnim ekonomskim i političkim pitanjima među glavnim razlozima zastoja koji opterećuje zemlju. Budući da je u ranoj fazi pripreme za ekonomsku i monetarnu politiku, Bosna i Hercegovina mora ojačati političku odgovornost nad ekonomskom politikom i reformama, posebno kroz Program ekonomskih reformi. Ekonomsko upravljanje pati od političkih pitanja zbog kašnjenja u formiranju institucija nakon izbora, što dodatno otežava poboljšanje poslovnog okruženja.

Nedavno usvojeni Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan još jednom pokazuje snažnu posvećenost EU Bosni i Hercegovini i svim partnerima Zapadnog Balkana i najkonkretniji je primer kako Evropska unija može i treba da podrži region. Snažna posvećenost reformama, uključujući vladavinu zakona i strukturne ekonomske reforme, ključna je za oslobađanje punog potencijala investicionog plana.

POLITIČKA ODGOVORNOST – Bosna i Hercegovina je osnovana na principu ravnopravnosti tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba - kao i na jednakosti svih svojih građana. To je bilo presudno za uspješno zaključenje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine i kao takvo ugrađeno je u Ustav Bosne i Hercegovine. Samo na ovoj osnovi bilo je moguće postići mir i uspostaviti suverenu, ujedinjenu i teritorijalno integrisanu multinacionalnu Bosnu i Hercegovinu.

Izlomljeni politički pejzaž, kao i atmosfera nepovjerenja između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda (three constituent peoples) u Bosni i Hercegovini, često uzrokuju funkcionalni zastoj u institucijama i nazadovanje u provođenju ključnih reformi. Tek kada se sva tri konstitutivna naroda i svi ostali građani u Bosni i Hercegovini osjećaju sigurno, samouvjereno i bez brige da njihov identitet i politička prava nisu prepoznata (priznata?), u potpunosti poštovana ili čak mogu biti dovedena u pitanje, fokus će se s nacionalnih političkih platformi prebaciti na socijalno-ekonomska pitanja. Da bi se to ostvarilo, kao ključni preduslov, Izborni zakon treba promijeniti bez daljnjeg odgađanja i znatno prije opštih izbora 2022. godine. Promjena Izbornog zakona ne bi trebalo da bude samodostatni cilj, već prvi suštinski korak na putu zemlje ka političkoj stabilnosti.

MIGRACIJE – Strukturne slabosti su, također, očigledne u odsustvu zdrave migracione politike i kapaciteta upravljanja, što negativno utječe na stabilnost zemlje. Bosna i Hercegovina je glavna tranzicijska ruta za ilegalne migracije ka Evropskoj uniji i potrebne su mnogo efikasnije mjere ograničavanja, uključujući djelotvoran sistem azila i postavljanje migrantskih objekata na ulaznim mjestima. Uspješno suočavanje s ilegalnim migracijama, borba protiv krijumčarskih mreža, poboljšanje postupaka povratka i readmisije i pojačana granična kontrola, ključni su zadaci s kojima Bosna i Hercegovina još nije u stanju da se efikasno nosi. Stoga će joj biti potrebna dodatna pomoć EU.

BUDUĆNOST - Mladi su budućnost Bosne i Hercegovine, ali oni među najboljima i najsjajnijima bježe u evropske zemlje. Dva su glavna razloga za to: politička apatija, jer se osećaju isključenima iz adekvatnog učešća u političkim i društvenim procesima, i loše ekonomske perspektive. Danas ljudi, posebno mladi i obrazovani, napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom. Moramo zaustaviti ovaj proces i pružiti građanima Bosne i Hercegovine i političku i ekonomsku perspektivu.

Bosna i Hercegovina zahtijeva izgradnju povjerenja, političke odgovornosti i inkluzivnog dijaloga svojih lidera. Svi politički akteri u zemlji moraju zajedno raditi na rješenjima koja će garantovati stabilne i demokratski funkcionalne institucije, istovremeno promovišući pomirenje i izbjegavajući retoriku podjela. Donosioce odluka treba ohrabriti da stabilizuju politički pejzaž, provedu reforme koje će rezultirati dobrim funkcionisanjem Bosne i Hercegovine, čvrsto usidrene u evropske vrijednosti i na njenom nepovratnom putu ka NATO-u i EU.

PREPORUKE:

- Pomoći Bosni i Hercegovini da što prije postigne status kandidata za članstvo u EU;

- Intenzivirati politički dijalog s Bosnom i Hercegovinom na ministarskom nivou;

- Odmah krenuti u reformu Izbornog zakona kako bi se izbjegle moguće buduće manipulacije u izbornom procesu;

- Poboljšati dijalog o vladavini zakona putem ministarskog foruma radi podsticanja reformi u ovoj osnovnoj oblasti;

- U potpunosti iskoristiti zaključke Savjeta (od 5. juna 2020. godine) o jačanju saradnje sa partnerima sa Zapadnog Balkana u oblasti migracija i sigurnosti. Nova nacionalna strategija za migracije i azil mora biti postavljena na mjesto prioriteta;

- Povećati tehničku podršku putem bilateralnih i EU instrumenata, npr. TAIEKS i Twinning, fokusirajući se na najhitnije sektore;

- Potpuno iskoristiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i njegove mehanizme za upravljanje sektorskim reformama i osigurati strukturiraniji politički dijalog. Države članice trebale bi pomoći Evropskoj komisiji u mobilizaciji bosanskohercegovačkih političara, administracije i javnosti ka tom cilju;

- Pružiti potrebnu pomoć za provođenje Programa ekonomskih reformi i približiti Bosnu i Hercegovinu uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije;

- Pokreuti javnu kampanju za mobilizaciju javnosti za procese usmjerene na reforme, uz jasne podsticaje i poboljšan osjećaj optimizma i mogućnosti.

Nakon objavljivanja parcijalnih djelova „non-papera“, stigle su tek sporadične reakcije iz Bosne i Hercegovine, najvećim dijelom od intelektualaca, a bosanskohercegovačke zvaničnike gotovo da nismo čuli. Naša nastojanja da čujemo i njihov glas, nisu urodila plodom.

Možemo izdvojiti jedino reakciju prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića, koji je poručio da je neprihvatljiv svaki pokušaj da se bez konsultacija s političkim akterima u BiH pokreću inicijative koje se bave tom zemljom.

Zvizdić je rekao da je inicijativa Hrvatske "pogrešan put" te da se može dogoditi da institucije EU zaista usvoje neki dokument o BiH a da ga Vijeće ministara i Parlament BiH ne prihvate.

"Očekujem od susjeda pomoć, ali ne oktroirana rješenja", kazao je Zvizdić.

Izuzev Zvizdića, niko se od visokih zvaničnika BiH nije jasno oglasio o dokumentu koji je Jozo Pavković, kolumnista zagrebačkog "Večernjeg lista", ocijenio kao "najkonkretniji potez u skretanju međunarodne pozornosti na BiH" te "važan korak u odlučnoj reakciji EU prema državi koja pretendira postati njena članica".

Ono što nisu učinili domaći zvaničnici i mediji, učinio je njemački novinar i veliki prijatelj naše zemlje Erich Rathfelder u autorskom tekstu za berlinski „Tageszeitung“.

Rathfelder je, bez ustezanja, ustvrdio da hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman neprestano radi na širenju hrvatskog utjecaja u Bosni i Hercegovini, a da se "njegov 'Zagrebački non-paper', koji je predstavio prije sedam dana u Bruxellesu, pokazao kao manipulacija, koja umnogome pomaže daljnjoj destabilizaciji zemlje".

"Hrvatski ministar vanjskih poslova tražio je za promjenu Izbornog zakona podršku od zemalja EU u kojima su prisutne i šovinističko-nacionalističke ideologije. Mađarska, Bugarska, Slovenija, Grčka i Kipar potpisale su 'Zagrebački non-paper'", istaknuo je Rathfelder u svom autorskom tekstu.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 7

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...