NIJE CRNO KAKO SMO SE PLAŠILI: Pad BDP-a u 2020. godini 4,3 posto

Ekonomski pad Bosne i Hercegovine u 2020. godini mogao bi biti manji nego što je to prvobitno predviđeno sa prognozama koje su govorile o realnom smanjenju BDP-a od 6 posto, pa i više, izvještava Indikator.ba.

  • Ekonomija

  • 05. Apr. 2021  05. Apr. 2021

  • 0

Objavivši nedavno preliminarni izvještaj o BDP-u u četvrtom kvartalu 2020. godine, Agencija za statistiku BiH navela je i procjenu da bi BDP BiH za prošlu godinu mogao iznositi 31,05 milijardi KM i biti manji za 4,3 odsto nego u 2019. godini.

BDP BiH je u prvom kvartalu 2020. imao, možda i iznenađujući, rast od 2,3 posto, da bi s izbijanjem pandemije uslijedila dva kvartala s oštrim padom (-9,0 posto i -6,3 posto), a potom i postepeni oporavak sa padom od -3,8 posto, što je sve rezultiralo procijenjenim godišnjim padom od 4,3 posto.

I neki drugi autoriteti procijenili su pad BDP-a BiH na sličnom nivou, pa je tako Svjetska banka u izvještaju objavljenom prije nekoliko dana, prognozirala pad ekonomije BiH od -4,0 posto u 2020. godini.

Nešto ranije, Raiffeisen banka procijenila je da bi pad BDP-a u 2020. godini mogao iznositi - 4,8 posto.

Sve ove prognoze povoljnije su od svojevremnih predviđanja u 2020. godini, u kojima se govorilo o padu od 6 posto, pa i više usljed usporavanja većine proizvodnih sektora, ali i slabijeg vanjskog okruženja.

Pad BDP-a BiH bio je umjeren u poređenju sa mnogim zapadnoevropskim zemljama ili eurozonom, pa čak i s nekim zemljama okruženja s jakim udjelom turizma, poput Hrvatske ili Crne Gore.

Ovu nešto ugodniju izvedbu u teškim okolnostima treba pripisati činjenici da je udio usluga, posebno usluga pogođenih ograničenjima u dodanoj vrijednosti, niži nego u razvijenim zemljama i zapadnim zemljama EU.

Osim toga, industrija koja se u toku godine počela oporavljati, imala je koristi od oporavka globalne ekonomije pa posljedično i od oporavka Evropske unije, odnosno eurozone. To je naročito bilo vidljivo pred kraj 2020. godine, a posebno je izraženo na početku ove godine.

No, iako je imala manji pad nego neke druge zemlje, Bosna i Hercegovina, prema procjenama, neće imati eksplozivan rast u 2021. godini, kao što bi se to moglo dogoditi s nekim teško pogođenim zemljama Zapadne Evrope.

Svjetska banka očekuje da će ekonomski rast u 2021. godini biti 2,8 posto, dok će ubrzati na 3,5 posto u 2022. godini. Sa približno sličnim prognozama izašla je i Raiffeisen banka, koja očekuje rast u 2021. godini od 3 posto.

Naravno, prognoze su uslovljene pretpostavkama da će se proces distribucije i vakcinacije poboljšati u odnosu na trenutni spori tempo.

I Svjetska banka upozorava na rizike, navodeći da bi okruženje produžene pandemije moglo dovesti do nižih stopa rasta u 2021. nego što je predviđeno. Osim toga, utjecat će i izazovno političko okruženje i provođenje usvojenog socioekonomskog programa. Glavni vanjski rizik za BiH, prema ovoj međunarodnoj instituciji, ostaje spor rast u EU i političke tenzije u regionu.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...