Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić kazao je da su vakcine protiv koronavirusa spremne za sve pripadnike sigurnosnih struktura. Čeka se dokumentacija kako bi se počelo s tim procesom. Uputio je i poruku predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku u vezi s NATO vježbom na Manjači.

“Svaki dan očekujemo da dobijemo dokumentaciju za vakcine koje smo dobili prije tri sedmice. Bez dokumentacije ne možemo krenuti. Sve je spremno i krenut ćemo s vakcinisanjem svih pripadnika sigurnosnih struktura na državnom nivou“, istaknuo je Cikotić.

Ministar sigurnosti  rekao je i da se nada da će vakcina koje su raspoređene po grupama, biti i za novinare, ali je naveo i da je problem svega što je sistem preopterećen.

Govoreći o vježbi na Manjači, koja će biti održana 17. maja, što predstavlja saradnju američke vojske i Oružanih snaga BiH, Cikotić je rekao kako ova saradnja traje četvrt stoljeća.

“Ova vježba ima bilateralnu dimenziju s državom koja nije članica NATO-a i sugeriše riješenost Amerike da istraje na aranžmanima koji su ovdje napravljeni. Trebamo podsjetiti na činjenicu da imamo sve državne aranžmane za kretanje BiH prema punopravnom članstvu NATO-a“, rekao je Cikotić za N1.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da se ta vježba neće održati, a ministar Cikotić je imao poruku za njega.

“Nije u interesu RS, pa ni Dodika, da provocira probleme oko te vježbe. Ta vježba bi trebalo da uključi nekih 700 američkih vojnika – i to ne samo na prostoru Manjače. Bit će na više lokacija u BiH – i nekih 500 iz sastava OSBiH i 1.000 vojnika pored njih u nekoj podršci. Tako da će na samoj Manjači biti nešto više od 500 angažovanih vojnika u samoj završnici ili u tim nekakvim suštinskim operacijama. Ja očekujem da će se vježba realizirati onako kako je planirano“, istaknuo je.

Saradnja Srbije s NATO-om

Na pitanje ima li sličnih vježbi u Srbiji, ministar je odgovorio da je ta zemlja u dinamičnijoj ulozi i saradnji s NATO-om.

“Kad se analiziraju sve aktivnosti koje Srbija ima s NATO-om i kompariraju s aktivnostima u BiH, onda će se neki začuditi da je Srbija u dinamičnijoj ulozi i ima saradnju s NATO-om. Srbija je u određenoj fazi imala vrlo aktivnu ulogu i aktivnosti prema NATO-u. Onda je na vlast došla garnitura koja je rekla da ne želi članstvo u NATO-u. Prema tome, Srbija nemu neku konzistentnu politiku u smislu njene provodivosti. Srbija je izjavila jednu vrstu namjere o kretanju ka vojnoj neutralnosti, ali se ne preduzimaju nikakvi konkretni postupci u tom pogledu. Institut vojne neutralnosti je složen mehanizam koji treba da potvrdi veliki broj relevantnih međunarodnih aktera. Srbija nije ni pokrenula jednu takvu aktivnost. Srbija treba sama da odluči, ali je neozbiljno govoriti da ćemo interese svoje podrediti interesima bilo koga. Stalo nam je do dobrih odnosa sa Srbijom, ali nam treba odgovor na važna pitanja države u kojoj živimo“, komentarisao je Cikotić.

Cikotić o non-paperu

Govorio je i o non-paperu koji je izazvao mnogo reakcija u našoj zemlji.

“Non-paper i druge non-papere koji se pojavljuju ovih dana, posmatram s više stanovištva. Prvi je sa stanovišta geopolitike. Onda sa stanovišta sigurnosti ili međunarodne sigurnosti i međunarodnih odnosa na drugi način. Posmatram i sa stanovišta nekih historijskih fakata, ali i kao učesnik dejtonskih mirovnih pregovora, gdje su ova pitanja bila na stolu svaki dan tih pregovora. Nijedan od tih papira koji cirkulišu u medijima, nema neku dubinu i ozbiljnost iznad nivoa testiranja raspoloženja i volje javnosti“, naglasio je.

Priča o mirnom razlazu neutemeljena

“Dejtonski sporazum je za kreatora tog sporazuma posmatran kao dokument prelaznog stanja. Očekivalo se da će, u skladu sa mehanizmom dogradnje koji je ugrađen u sam tekst, ići u pravcu stvaranja funkcionalne države na bazi zdravog interesa svih aktera i građana BiH. Taj proces se dešavao jedno vrijeme i imamo zastoje u tom procesu. S druge strane, imate one koji su imali planove o nestanku BiH i ovim se pokazuje da ti centri nisu prestali da funkcionišu, i to za BiH nije nikakva novost. Historija BiH je historija trajanja kontinuiteta i opstajanja i ja ne sumnjam u budućnost BiH. Pitanje je koliko ćemo brzo doći do rješenja za sve u BiH. Priča o mirnom razlazu je potpuno neutemeljena. Pokušao se nasilan razlaz pa nije uspio“, rekao je on.

Kada nemamo odgovore na konkretna pitanja iz stvarnog života, onda se lakše baviti “velikim temama” i pokazivati se “zaštitnikom nacionalnih nekakvih interesa”, kazao je.

“One se pogubno završavaju”, naveo je.

Kolika je odgovornost SDA u važnim pitanjima

Govorio je i o tome kolika je odgovornost SDA za sva važna pitanja.

“Odgovornost SDA za sudbinu BiH, pogotovo ono što se u prethodne tri decenije pokazala najveća, ali treba to posmatrati i u pozitivnom i u negativnom smislu. Ako prihvatimo da je SDA najodgovornija za sve loše što se desilo u BiH, onda treba reći da je SDA najzaslužnija za sve dobro što se u BiH desilo. SDA je mogla uraditi neke stvari bolje. Gorke istine će nam biti korisne, ali ne mislim da se baš te tri stranke (SDA, HDZ i SNSD) mogu staviti u istu ravan u odnosu prema BiH“, komentarisao je.

Rekao je i da misli da će buduća rješenja ići u pravcu funkcionalnosti, kao i da ne misli da SDA zagovara unitarnu BiH, ali da treba razlikovati funkcionalnu i unitarnu.