U oktobru prošle godine počela je obnova Bistričke stanice, nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine. Godinu dana ranije okončano je rješavanje imovinskopravnih odnosa s obzirom na to da je u ovom objektu živjelo nekoliko porodica u teškim uvjetima.

"U okviru ovih aktivnosti, Grad Sarajevo je riješio stambeno pitanje za sedam porodica koje su godinama živjele u ovom oronulom i za stanovanje neuslovnom objektu. Vidjeli ste u kakvim su uvjetima živjeli. Ovo nikada nije trebao biti stambeni objekt. Također, važan je trenutak u kojem ovaj objekt vraćamo u funkciju na način da će u jednom dijelu biti smješten muzej željeznica, koji će govoriti o dugoj historiji željeznica u Bosni i Hercegovini", rekao je tada bivši gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka.

Nakon skoro osam mjeseci obnove, iako zaštitna ograda još nije skinuta, a radovi i dalje traju, nazire se novi, osvježeni izgled Bističke stanice, koja će u budućnosti biti prenamijenjena u muzej. 

Zgrada Željezničke stanice Bistrik izgrađena je nakon što su austrougarske vlasti 1882. godine željeznicom uvezale Sarajeva sa Slavonskim Brodom i Budimpeštom. Tada se stvorila potreba da se sa Sarajevom povežu i istočni dijelovi BiH, gdje su, uz granicu sa Srbijom, bili stacionirani vojni garnizoni.

Tako je stvorena ideja o izgradnji tzv. Istočne pruge, prema Višegradu, odakle se preko Šarganske osmice moglo putovati dalje, za Beograd, Sofiju, Solun i Istanbul. Puštanje pruge u promet 1906. godine ozvaničeno je i otvaranjem zgrade Željezničke stanice na Bistriku.

Bistrička stanica je u svojim posljednjim godinama stekla svjetsku prepoznatljivost, jer su se pored nje snimali kadrovi filma "Valter brani Sarajevo".