Nekadašnji predsjednik Hrvatske i SFR Jugoslavije Stjepan Mesić ocijenio je da su pomaci u Bosni i Hercegovini mogući ukoliko se spriječe negativni utjecaji iz Zagreba i Beograda i ukoliko EU konkretno sankcioniše lidere iz BiH koji neprestano rade na njenom raspadu.

"Ako se Zagreb pridržava principijelne politike da podržava BiH u njenim granicama, onda politika prema (lideru HDZ-a) Draganu Čoviću, razbijaču BiH, mora biti drugačija. Ovamo pričamo o tome kako podržavamo BiH, a onda podržavamo onoga koji razbija BiH. Isto to se odnosi i na Beograd, koji je, navodno, za cjelovitu BiH, a u svemu podržava Milorada Dodika koji svakodnevno razbija BiH“, rekao je Mesić na online Forumu Igmanske inicijative "Euroatlantske integracije i Zapadni Balkan".

On je ocijenio da još ima onih koji misle da je sporazum između pokojnih predsjednika Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana iz Karađorđeva 1991. godine o podjeli BiH moguće provesti, da je moguće razbiti BiH i promijeniti granice u regionu.

Mesić je rekao da međunarodna zajednica treba da isključi iz politike u BiH one koji ne priznaju pravila.

"Moraš priznavati državu u kojoj živiš. A Dodik i Čović je ne priznaju. Ako predstavnici određenih političkih snaga kažu da su protiv građanske države, oni nemaju šta tražiti u Evropi. Pa o čemu oni govore? Oni govore o 17. vijeku! S druge strane, Evropa, nažalost, nema danas lidera, ona rješava svoje unutrašnje probleme i nema poruka onima koji imaju pogrešnu politiku prema BiH, koji razbijaju BiH", kazao je Mesić.

Govoreći o situaciji u BiH, profesor s Univerziteta u Mostaru Slavo Kukić rekao je da BiH nema alternativu integracijama u EU i NATO-u.

"To je garancija mirne BiH, svi ostali scenariji su opasnost po BiH i po Evropu u cjelini", ocijenio je Kukić.

Prema njegovim riječima, pozicije glavnih političkih aktera su toliko udaljene da je mogućnost kompromisa gotovo isključena.

Dodao je da se sve ono što se u BiH preliva iz Srbije i Hrvatske, negativno odražava na stabilizaciju i integraciju BiH.

"I jedni i drugi bi popovali u tuđoj zemlji, i to ne malo nego presudno. Rezultat svega toga je jedini koji može biti: BiH sve više zaostaje na evropskom putu i ona postaje žarište političkog virusa koji se može proširiti i regionom i Evropom. Evropsko integrisanje BiH nije samo njen, već i interes EU", ocijenio je Kukić.

Novinar i diplomata iz Sarajeva Zlatko Dizdarević ocijenio je da je Dejtonski sporazum napravljen tako da nema pobjednika ni poraženog u ratu.

"Ali, kada bi postojao minimum volje i rezona da se popravi Ustav BiH, to bi se moglo uraditi za mjesec dana. Međutim, drama BiH je potpuni raspad društva, koji je projektovan i koji traje 30 godina“, ocijenio je Dizdarević.

On je kao "političku sprdnju" ocijenio izjave predstavnika međunarodne zajednice da politički lideri treba da preuzmu odgovornost, a upravo ti lideri su sve učinili kako bi proizveli ovakvu situaciju u BiH.

"Projekat političkih oligarhija u BiH je da se ne napravi nijedan korak ka EU i da se ništa ne mrdne u pozitivnom pravcu, jer ukoliko bi BiH bila zemlja u kojoj je uspostavljena vladavina prava, 50 odsto njih bi završilo u zatvoru", rekao je Dizdarević.

Ocijenio je da do raspada BiH ne može doći, jer to znači otvaranje teme pitanja granica, što se može proširiti cijelom Evropom.

Profesor Univerziteta u Zagrebu Dejan Jović izrazio je bojazan da proces dezintegracije Jugoslavije još nije završen.

"Ako EU ostavi zemlje Zapadnog Balkana van EU, one će dalje nazadovati. EU se mora okrenuti strateškim odlukama i primiti zemlje kakve jesu, jer će one biti sve gore ako ih ne primi. I to sve zajedno i to sada!", kazao je Jović.

Političar i diplomata iz Hrvatske Božo Kovačević ocijenio je da je politika proširenja EU na Zapadni Balkan pokazala svoju nevjerodostojnost.

On je ocijenio da je po BiH povoljna okolnost što je američki predsjednik Joseph Biden zainteresovan za Balkan i generalno za dobre odnose s EU i dodao da Rusija koristi BiH kao jedan od zamrznutih konflikata s ciljem ometanja euroatlantskih integracija zemalja regiona.

"Bosna i Hercegovina je još međunarodni protektorat i to je okolnost koja se može iskoristiti u dobre svrhe. Ustav BiH je nametnut Dejtonskim sporazumom, i na način na koji je taj ustav nametnut, možda bi ga trebalo i mijenjati. Treba ukinuti odredbu o državljanstvu entiteta i ostaviti samo jedno državljanstvo, a to je državljanstvo BiH. Građani na izborima treba da učestvuju na osnovu mjesta boravka, a ne na osnovu etničke pripadnosti. Treba ili uvesti treći, hrvatski entitet ili ukinuti entitete BiH. Predsjednika BiH bi trebalo birati po principu jedan čovjek - jedan glas i mogao bi se kandidovati svako, nezavisno od etničke pripadnosti", ocijenio je Kovačević.

Profesorica Univerziteta u Podgorici i bivša ministrica za evropske integracije Crne Gore Gordana Đurović kazala je da Crnom Gorom vlada koalicija čiji su članovi bili u najvećem dijelu protiv nezavisnosti Crne Gore.

"Ljudi koji su na vlasti su negirali crnogorske simbole i sva postignuća koja su ostvarena. Sada imamo privid da se poštuje sporazum po kojem se spoljna politika Crne Gore ne mijenja, ali se to ipak mijenja, jer mnogi šrafovi popuštaju na tim spoljnopolitičkim prioritetima. Mi smo u Crnoj Gori veoma zabrinuti. Napadnuti su temelji crnogorskog društva: antifašizam, građanski koncept države i multikonfesionalnost“, kazala je Gordana Đurović.

Dodala je da se u Crnoj Gori dešava "radikalni revanšizam" pa su se u vladi i u državnim institucijama našli ljudi koji ne samo da nemaju iskustva, već nemaju ni odgovarajuće obrazovanje.

Govoreći o dugu koji Crna Gora ima prema kineskim investitorima, ona je ocijenila da se prodor kineskih investicija u Evropu ne može braniti samo na granicama Crne Gore.

Izrazila je žaljenje što EU nije stavila proširenje na Zapadni Balkan među svoje prioritete i ocijenila da je to razlog za brigu u regionu, da Evropa "opet ne zakasni, kao što je 1990. godine zakasnila".

Pozvala je EU da bude više uključena u zbivanja u Crnoj Gori i dodala da je "za tango potrebno dvoje".

Kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru Branislav Radulović ocijenio je da pojave non-papera i pokušaja prekrajanja granica u regionu nisu u skladu s vrijednostima EU.

Kopredsjednik Savjeta Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov ocijenio je da je nedavni samit lidera regiona na Brdu kod Kranja pokazao da se nalazimo u ulozi psa koji juri vlastiti rep.

"Srbija, naprimjer, ne samo da ne napreduje u reformama, već nastavljaju s urušavanjem vrijednosti vladavine prava“, kazao je Popov i ocijenio da je to i posljedica činjenice da je EU zauzeta vlastitim problemima i da se ne bavi politikom proširenja.

Podsjetio je da već drugu godinu zaredom Srbija nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje s EU.

"Režim kaže: Evropa nas neće, što je kao pravdanje lošeg đaka da je dobio loše ocjene, jer ga mrzi učiteljica", ocijenio je Popov.