“Može se nadati da će Christian Schmidt pomoći, ali Schmidt ne može činiti čuda ako nisu za to političke strukture. Jasno je da treba kooperacija na terenu, isto tako i politička potpora izvana. Pomoć može biiti u tom kontekstu da posao političkih struktura u BiH moraju uraditi na terenu“, komentarisao je.

Rekao je i da je Valentin Inzko imao smanjene bonske ovlasti i da je to zbog toga što su političke strukture u BiH tražile od međunarodne zajednice da one same kreiraju politiku, da će preuzeti odgovornost za budućnost te zemlje te da su time bonske ovlasti smanjene.

“Inzko je postao tigar bez zuba, pokazalo se da ide sve sporo“, rekao je.

“Nije bitno je li Rusija za ili protiv”

O protivljenju Rusije za imenovanje Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, kazao je da je ključno da legitimitet prizna međunarodna zajednica i da nije bitno da li je Rusija za ili protiv.

“Rusija protestira, ali ne vjerujem da će se ozbiljno suprotstaviti odluci Ujedinjenih nacija“, komentarisao je.

“Izjava Rusije što se tiče NATO pristupa je bila za očekivati, ali činjenica da Rusija tolerira put BiH u EU i na tom putu BiH mora dobiti suverenitet i sama odlučiti da li će ući u NATO i prema tome je manje važno na koji način se tu Rusija izražava. Mislim da je to više klasika ruskog protesta“, kazao je.

O tome kada će prestati osporavanje odluka u BiH koje se tiču unutrašnjih odluka, rekao je da je to pitanje i same Bosne i Hercegovine, odnosno kako se političke strukture unutar BiH postavljaju.

O miješanju izvana u unutrašnje stvari BiH

“Srbija i Hrvatska su potpisnice Dejtonskog sporazuma i zadužene su za mir i stabilnost u BiH, ali napominjem i političke strukture BiH često se obraćaju najbližim susjedima, a trebale bi same riješiti. Miješanje izvana se traži iznutra i tu se moramo ozbiljnije okrenuti prema BiH unutar same BiH. Susjedi mogu pomoći i odmoći. Ključna je samo BiH – da nađe svoj mir i stabilnost“, poručio je Juratović za N1.

Istaknuo je i da međunarodna zajednica odlučnije treba pomoći oko uspostavljanja mira i stabilnosti i da je potrebno više angažmana, kao što je slučaj u susjednim zemljama. Naveo je i da “građani BiH imaju sve u svojim rukama: i mir i stabilnost”.

“Svakom miješanju izvana ćemo se suprotstavljati“, kazao je.

“Hrvatska je ulaskom u Evropsku uniju 2013. godine djelomično nedovoljno pripremljeno ušla u EU sa jednom porukom – da bude svjetionik i da bude primjer ostalim u regiji. Zatvaranje granica, politička prepucavanja sa susjedstvom je destruktivno i osuđujem takav postupak i to je tema oko čega će se OHR i evropske institucije ozbiljno pozabaviti“, dodao je.

Hoće li “BiH u EU za sto godina”?

“Svim zemljama Zapadnog Balkana želim da pripreme svoje zemlje za EU, ne radi EU nego radi sebe – da bi dobili funkcionalne sisteme i kako bi država mogla normalno profunkcionirati“, istaknuo je.

Poručio je i da će Schmidt raditi na tome, ali da niko ne može raditi posao BiH.