POLITIČKI ANALITIČARI O PRIJEDLOGU ZA OBAVEZNO GLASANJE NA IZBORIMA U BiH: Građani bi poslali jasnu poruku političkim strankama kojima više ne bi bilo svejedno...

I simbolične kazne bi bile dovoljne, smatra politički analitičar Adnan Huskić, a predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić dodaje da nacionalne stranke više ne bi mogle tvrditi da su ekskluzivni predstavnici svojih naroda.

  • Društvo

  • 01. Jun. 2021  02. Jun. 2021

  • 4

Piše: Darko OMERAGIĆ

Delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Zlatko Miletić podnio je prije nekoliko dana Interresornoj radnoj grupi za izradu izbornog zakonodavstva u BiH inicijativu kojom se predlaže uvođenje obaveznog glasanja na izborima u BiH.

Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH svaki punoljetni građanin BiH bi imao pravo i obavezu da glasa i da bude biran, a ko ne glasa bio bi sankcionisan, odnosno bilo bi mu uskraćeno pravo za izdavanje dokumenata na najmanje tri mjeseca (putne isprave, lični dokumenti, saobraćajna dozvola, registracija vozila). Prema ovom prijedlogu od sankcija bi bili oslobođeni samo oni birači koji neizlazak na izbore mogu opravdati (invalidnost, bolest, službeni put i slično).

Koliko je Miletićeva ideja realna „Slobodna Bosna“ je provjerila u razgovoru sa političkima analitičarima Vehidom Šehićem i Adnanom Huskićem.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši član Centralne izborne komisije BiH kaže da obavezno glasanje nije nepoznato u demokratskom svijetu:

„Već duže vrijeme se u BiH razmišlja na koji način povećati izlaznost na opštim i lokalnim izborima. O tome se govorilo još u vremenu dok sam bio član CIK-a 2005. godine. Tada se razmišljalo o novčanim kaznama, ali se od toga odustalo iz jednog prostog razloga – šta ako na izbore ne izađe milion ljudi i kako te kazne naplatiti od ljudi koji nemaju novac? Obavezno glasanje je prisutno u Australiji i Grčkoj gdje su predviđene novčane sankcije ili u Velikoj Britaniji gdje je predviđeno da birač koji dva puta ne izađe na izbore ne može koristiti određene benefite koje ima na kraju fiskalne godine. Sigurno je da je Miletićev prijedlog dobar i o njemu treba razgovarati“, kaže Šehić.

NEPOŠTENI IZBORI

Činjenica je, ističe Šehić. da je izlaznost građana na izbore u BiH uglavnom do nekih 50 posto. Slična slika je i u bh. okruženju, što pokazuju neki dan održani lokalni izbori u Hrvatskoj. Što je sredina u kojoj se glasa veća to je i izlaznost manja, pa se u većim gradovima kreće od 30 do 45 posto.

„U BiH je manja izlaznost zbog velikog nepovjerenja građana prema političkim strankama. Političke stranke bi građane trebale privući da glasaju kvalitetnim političkim programima. Nažalost, mi imamo veliki broj političkih partija, ali nam izlaznost nikada nije prešla 50 posto. Istovremeno, svjedočimo nepoštenim izborima i falsifikovanju potpisa građana. Prema mom mišljenju, najveća odgovornost za sve je na političkim strankama. Veliko nepovjerenje je rezultat velikih predizbornih obećanja koja ostaju neispunjena. Politika je u BiH u percepciji građana jedno od najnemoralnijih zanimanja jer je kod velikog broja izabranih zvaničnika politika isključivo motivisana ličnim, a ne opštim interesom. Odgovornost je na političkim strankama koje su u BiH, nažalost, interesne grupe, a ne neke političke stranke koje baštine ideologije, bez obzira na to da li su te ideologije konzervativne, lijeve ili centralističke. To je naša realnost“, ističe Šehić.

Šehić: Odgovornost je na političkim strankama (Foto: Arhiva)

Jedna od dominantnijih percepcija politike u BiH kod građana je da su sve stranke i političari isti. Šehić tvrdi da nisu svi isti, ali da to treba dokazati djelima i da je to prije svega posao političara. Zato, smatra ovaj analitičar, nije uredu da političari optužuju građane za malu izlaznost.

„Političari trebaju pokazati vjerodostojnost i ne smiju zaboraviti predizborna obećanja. Mi smo još uvijek u tom predpolitičkom društvu. Premda većina stranaka u svom imenu ima riječ demokratsko, vrlo malo je tu demokratije i uglavnom je riječ o strankama jednog lica koje koriste etničku matricu za dobijanje povjerenja građana. Veća izlaznost na izborima strankama ne donosi samo veći legalitet nego i legitimitet. Uzet ćemo kao primjer ove tri stranke koje tvrde da maltene ekskluzivno predstavljaju tri naroda (SDA, HDZ i SNSD). Oni nemaju legitimitet jer ako na izbore izlazi 50 posto građana od kojih ove stranke osvoje 20-30 posto. To je od ukupnog broja birača 10-15 ili maksimalno 20 posto birača. To znači da oni ne mogu predstavljati svoje narode jer 80 posto „njihovog“ naroda nije glasalo za njih“, rekao nam je Šehić.

NESREĐENI BIRAČKI SPISKOVI

Politički analitičar Adnan Huskić za „Slobodnu Bosnu“ je rekao da je pobornik obaveznog glasanja, ali i ponovne aktivne registracije birača zbog biračkih spiskova za koje kaže da su potpuno nesređeni:

„Mislim da mi imamo mnogo veću izlaznost zbog ljudi koji su u međuvremenu napustili BiH, ali nisu odjavili svoj boravak u BiH. Zbog zdravlja demokratije u BiH za mene je obavezno glasanje pitanje političke odgovornosti. Građani moraju izaći na izbore makar prekrižili glasačke listiće. Onda ćemo znati koja je poruka strankama. Ne znamo šta bi obavezno glasanje donijelo u smislu izbornih rezultata, ali znajući koliko utiče na izbore jedna disciplinovana manjina koju kontrolišu vladajuće stranke kao svoju klijentelu i koliko se ljudi kupuje pretpostavljam da bi to vjerovatno značajno poremetilo odnos snaga. S druge strane, obavezno glasanje bi političke stranke natjeralo da kampanju za glasove ne vode samo unutar svog korpusa i biračkog tijela, već bi morali ići šire. To nužno vodi politikama koje bi bile inkluzivnije. Niko ne bi mogao ignorisati činjenicu da će svi izaći na izbore“, rekao nam je Huskić.

Huskić: Obavezno glasanje pitanje je političke odgovornosti (Foto: Arhiva)

Što se tiče kazni za neizlazak na izbore, Huskić misli da one trebaju biti simbolične (oko 50 KM).

„Tako to rade države u kojima je glasanje obavezno. U nekim zemljama se neglasanje kažnjava s onemogućavanjem pristupa nekim dodatnim stvarima koje država nudi, kreditiranje, neka pomoć i slično. Ono bazično se građanima ne smije uskratiti jer su to ustavima garantovana prava“, zaključuje Huskić.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...