"Primjer kako funkcionira Haški tribunal veoma je važan za Rusiju, jer to već dugo nije tribunal, već politički sud. Da bi postigao svoj cilj - da uništi Sovjetski Savez, zatim Rusiju, da uništiti Jugoslaviju - bilo je potrebno uspostaviti sopstveni sistem zakona ili, kako ćemo danas reći, nedostatak prava. A u to vrijeme Rusija je bila slaba i nije mogla da se odupre tom procesu, već je, naprotiv, igrala zajedno s njim", rekla je Guskova, koja je šef Centra za proučavanje moderne balkanske krize Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka.

Guskova je objasnila da je ovaj proces preoblikovanja međunarodnog prava počeo 90-ih godina prošlog vijeka, kada je izbila kriza u Jugoslaviji i SSSR-u.

Kako je navela, u to vrijeme su se države raspadale, sistem međunarodnih odnosa se mijenjao i pristrasnost je postala glavna karakteristika ovog procesa.

"I danas pokušavamo da preokrenemo cijeli ovaj sistem. Uključujući angažovanje u Savetu bezbednosti UN i po pitanju Haškog tribunala", rekla je Guskova, a prenijele su beogradske Novosti.

Tvrdi da se Haški tribunal pokazao kao tijelo u rukama Zapada kako bi ostvario svoje ciljeve, a ne kao pravosudno tijelo.

"Među tim ciljevima bilo je neophodno, prije svega, dovesti Srbiju i Srbe koji su se tom procesu opirali i da cijelom svijetu dokažu da su Srbi krivi za ono što se dešavalo na Balkanu 90-ih", dodala je.

Ona je dodala da je Rusija danas jaka i da je počela da se odupire ovom procesu preoblikovanja sistema „pravde“ negdje u prvoj deceniji ovog veka.

"Danas osuđujemo sve što je Tribunal uradio. Sada, kada je ostalo malo stvari u procesu", zaključila je Jelena Guskova.