"Insistiranje Hrvatske na konstitutivnim narodima u Deklaraciji NATO-a odbačeno je, jer se radi o 'prevladanom etničkom konceptu... suprotnom standardima NATO-a i EU-a'", rekao je Komšić, prenosi HINA.

Hrvatska novinska agencija podsjeća da je Hrvatska insistirala na tome da se u dokumentu navede Dejtonski mirovni sporazum i konstitutivnost triju naroda, ali je u završnom dokumentu naveden samo Dejtonski sporazum.

"To je bilo očekivano, smatra Komšić, hrvatski član trojnog Predsjedništva, kojeg hrvatske stranke u BiH ne prihvaćaju, jer je izabran većinski bošnjačkim glasovima", piše HINA.

U analizi HINA-e se ističe da se "Daytonski sporazum prestao spominjati u NATO-ovim deklaracijama još od 2004., što je sve dosad išlo po inerciji", nastojeći Milanovićevu inicijativu predstaviti kao uspjeh, a potpuno zanemarujući da se ključna diplomatska bitka vodila oko spominjanja konstitutivnosti naroda u Deklaraciji.

HINA podsjeća da je na Komšićev istup reagirao član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

"Spominjanje Daytonskoga mirovnog sporazuma u završnoj Deklaraciji zapravo znači potvrdu 'konstitutivnosti naroda', jer Ustav BiH kao Aneks IV. ovoga mirovnog sporazuma eksplicitno govori o trima konstitutivnim narodima Hrvatima, Srbima i Bošnjacima", rekao je Dodik, prenosi HINA.

Podsjetili su na riječi Milorada Dodika, koji tvrdi da "BiH nije napredovala prema NATO-u i bez stajališta Republike Srpske neće moći učiniti bilo kakav korak u tom pravcu", kao i na optužbu na račun Komšića da je "zbog svojih stajališta, zapravo, drugi bošnjački član Predsjedništva BiH".

HINA prenosi i riječi člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, koji je pozdravio prihvatanje Deklaracije NATO-a, ističući da je u tom dokumentu navedeno da BiH kao država teži članstvu u ovom savezu.

Također, podsjećaju i na riječi hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji tvrdi da je "Hrvatska uspjela u završnu Deklaraciju samita NATO-a ubaciti referencu na Daytonski mirovni sporazum tek nakon šest dana inzistiranja".

"U samoj Hrvatskoj ovo je pitanje izazvalo trvenja između šefa države i ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, koji je optužio predsjednika da 'glorificira' svoje zasluge, jer je izmjena formulacije o Bosni i Hercegovini u završnoj Deklaraciji NATO-a plod rada zajedničkog tijela u kojem su bili predstavnici Vlade i predstavnik Ureda predsjednika, a do promjene je došlo prije predsjednikove intervencije", zaključuje Hrvatska novinska agencija.

(SB)