Gost današnje emisije Dobar dan BiH bio je doc. dr. Jahja Muhasilović, ekspert za međunarodne odnose.

Mnogo je različitih reakcija na usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Crnogorskoj skupštini, a Muhasilović se slaže da ova Rezolucija ima historijski značaj.

-To nam zapravo ukazuje da je Crna Gora prošla kroz proces određene katarze i da je u suštini s ovim dokazala da je raskrstila s Miloševićevom politikom. Sjetit ćemo se da je 90-ih godina Crna Gora koja je tada bila u sklopu krnje Jugoslavije, u suštini kao vjerni satelit sve je slijedila što joj se diktiralo iz Beograda. Međutim, nakon što je došlo do određene političke promjene na čelu Crne Gore u ideološkom smislu, danas možemo svjedočiti da je u suštini politički establišment Crne Gore izvukao pouke iz 90-ih godina i da je jasno s ovim dala do znanja da je sa starom Crnom Gorom koaj je bila satelit velikosrpskog šovinizma i velikosrpskog nacionalizma, u suštini raskrstila s tim i da na svaki način nastoji da bude moderna evropska nacionalna država i da ni u kojem slučaju ne želi da izaziva bilo kakve revizionističke aspiracije vizevi političke ravnoteže snaga na Balkanu.

NEKE SNAGE I DALJE ŽELE DA CRNA GORA BUDE SATELIT BEOGRADA

U Crnoj Gori je smijenjen ministar Leposavić koji je negirao genocid u Srebrenici, Muhasilović kaže da je ovim pokazana iskrena namjera Crnogorske skupštine da napravi pravi korak ka civilizacijskim vrijednostima i istini.

-Međutim, ne treba iz vida ispustiti činjenicu da unutar Crne Gore još uvijek postoje određene snage koje su u tom smislu anarhone i koje bi želje više da Crnu Goru vide kao satelit Beograda. Te interne dinamike su poprilično i oštetile Crnu Goru zadnjih godina, pogotovo nakon poraza stranke Mile Đukanovića na zadnjim izborima, i mnogi su se prepali u suštini da se vratila stara prosrpska Crna Gora koja će postati jedan od remetilačih faktora na Balkanu, međutim, vrijeme je pokazalo, a i sama Rezolucija i sve što je uslijedilo nakon Rezolucije, da u suštini one pozitivne dinamike u Crnoj Gori i nisu tako slabe kako se smatralo – kazao je Muhasilović, te dodao da je ono što se desilo u Crnogorskoj skupštini jučer, značajno i za Crnu Goru ali i za Bosnu i Hercegovinu, a naročito za mir u regionu.

– Svakako će ovaj potez imati pozitivan odijek za bilateralne odnose BiH i Crne Gore – istakao je.

Značajne su nam Rezolucije usvojene u mnogim državama svijeta, značajna nam je, naravno, i ova jučerašnja, ali genocid se i dalje negira u našoj zemlji, u zemlji u kojoj se dogodio. Muhasilović ističe da je to porazno.

-Nažalost, mi u BiH nismo imali te sreće kao što su imali građani Crne Gore da se određenim destruktivnim snagama uticaj minimalizira, tako da mi u BiH živimo u postkonfliktnom društvu i mislim da na svaki način bi trebali izvući pouke od crnogorskog primjera, gdje bi u suštini kad bi se normalizovali interetnički, intervjerski odnosi unutar BiH, kad bi se te konfliktne dinamike pomirile, da bi imali koristi. Naravno, Crna Gora svjedočimo i u ekonomskom smislu i u svakom drugom, u suštini ima veliku korist od tog pomirenja internih dinamika.

Najveći broj analitičara smatra da bi ulaskom u NATO Bosna i Hercegovina bi bila sigurna od ponavljanja genocida i krvoprolića. Muhasilović kaže da je to tako kratkoročno i srednjeročno, ali da je nezahvalno davati bilo kakve dugoročne prognoze.

-Međutim, po trenutnoj konstalaciji snaga, na geopolitičkoj sceni i u svijetu, sa sigurnošću možemo reći da bi u najmanju ruku članstvo u NATO-u bi spriječilo sličan genocid onom koji se desio 90-ih. To ne zavisi samo od BiH i njenog članstva, to zavisi i od internih dinamika unutar NATO-a.

KORAČAMO KA NATO-U

Na pitanje, jesu li, u kontekstu posljednjih događaja Deklaracije NATO-a u Briselu u kojoj je navedeno da je BiH aspirant ka članstvu i da će imati podršku te onda jučerašnjeg potpisivanja Deklaracije o integracijama u Turskoj, skinute sumnje s toga da Bosna i Hercegovina korača ka NATO-u, Muhasilović kaže da BiH polako ali sigurno korača ka NATO-u.

-Taj proces je nešto ubrzan u posljednje dvije godine gdje je u suštini NATO, ali prvenstveno SAD su uvidjele da se na Balkanu ravnoteža snaga negativno po njihove interese poremetila, tako da su oni u suštini odlučili da ubrzaju taj proces, a mi to svjedočimo kroz razne dokumente i deklaracije koji se zadnjih godina sve intenzivnije potpisuju.

TURSKA IGRA POZITIVNU ULOGU

Turska je organizovala samit Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi. Njena je uloga na ovim prostorima velika, smatra Muhasilović.  

-Turska igra pozitivnu ulogu glede našeg članstva u NATO i EU, ona je i sama kandidat u pregovorima za EU i jedna je od najbitnijih članica NATO-a. Turska se u svakom svom diplomatskom nastupu zalaže da se Zapadni Balkan primi u NATO i EU. Mislim da je njena uloga kao NATO članice dosta bitna i da može odigrati vrlo konstruktivnu ulogu u postajanju članom NATO Saveza – kazao je, između ostalog, doc. dr. Jahja Muhasilović, ekspert za međunarodne odnose, gostujući u emisiji Dobar dan BiH Hayat televizije.