Kratka poruka predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari uzburkala je duhove na društvenim mrežama. Zbog čega HDZ BiH ne smatrate jedinim legitimnim predstavnicima Hrvata u BiH? 

- Lideri HDZ-a u BiH (srećom ne svi) u proteklim godinama kontinuirano žele prikazati da su oni jedini legitimni predstavnici hrvatskoga naroda u BiH i nerijetko neispunjavanje nekih njihovih osobnih ili usko stranačkih interesa pokušavaju anulirati pozivanjem na tu ulogu. S druge strane, svojim političkim manevrisanjem su u proteklim desetljećima zanemarili, a nerijetko i negirali potrebe Hrvata, a posebno onih koji dolaze iz dijelova BiH u kojima ova stranka nema neki pretjerani stranački interes, shodno svojim interesima, ambicijama ili shodno dogovorima sa svojim najbližim stranačkim partnerima (SDA i SNSD), te su tako Hrvate RS-a, ali i mnogih drugih regiona u FBiH, jednostavno „pustili niz vodu“, a počesto i negirali njihovo hrvatstvo! Takvo što „jedini zaštitnici naroda“ ne bi smjeli da rade, zar ne?  

Foto: Arhiva

Kako danas, nakon 27 godina apsolutne vladavine, gledajte na rezultate HDZ-a BiH? 

- Idu ukorak sa svojim partnerima i prate ih u politici koja nas je dovela do toga da je Hrvata u BiH sve manje, i to ne samo u apsolutnim brojevima nego i u procentualnom udjelu ukupnog stanovništva BiH. Naime, prema sada već zastarjelim zvaničnim podacima iz 2013, jedna četvrtina Hrvata koji su živjeli u BiH prije rata, više nije tu. Siguran sam da bi popis 2023. (kojeg najvjerovatnije neće ni biti) pokazao da se desetljeće poslije broj Hrvata smanjio još dramatičnije. Prazna hrvatska sela Dervente, Modriče, srednje Bosne, ali i područja na kojima HDZ vlada već desetljećima, dobar su pokazatelj kakva je bila politika HDZ-a, koju je realizirao sa svojim partnerima (SDA i SNSD), koji su, pak, zabilježili slične rezultate „štiteći svoje narode“. 

Demografska katastrofa i iseljavanja mladih su svakodnevica u Bosni i Hercegovini. No, stanje je posebno dramatično na područjima pod vlašću HDZ-a BiH. Koji su, po Vama, glavni razlozi za to? 

- Želite li zadržati mlade ljude, morate im pružiti obrazovanje, mogućnost zapošljavanja, nadu da može bolje i sve ono što njihovi vršnjaci širom svijeta traže i dobijaju. Ova klika na vlasti (a tu spadaju i dugogodišnji lideri HDZ-a) mladima su pokazali da im nije stalo do njih, osim kada trebaju njihov glas, da ne znaju i ne žele da im stvore uvjete za bolji život i da im desetljećima nameću svoje osobne težnje kao univerzalne vrijednosti. U dogovoru sa druga dva kuta u vladajućem trokutu, straše mlade ljude imaginarnim neprijateljima ubjeđujući ih da je za nekvalitetne uvjete življenja ovdje, u BiH, odgovoran uvjek neko drugi, a ne oni. Dakle, nekompetentni nepotistički nastrojeni lideri i nesposobne (ali uglavnom poslušne) osobe koje postavljaju na rukovodeće funkcije su recept za uništavanje ove države i HDZ, sa svojim spomenutim partnerima, drži ga se već desetljećima.  

Je li Čovićev HDZ prekrižio Hrvate Sarajeva, Posavine, povratnike u Republiku Srpsku…? 

- Čovićev HDZ ne samo da je napustio nego je uništio ideju izvornoga HDZ-a, ali primarno je izdao pravo hrvatskoga naroda koji je 1992. jasno rekao da je BiH neovisna država i da želi živjeti u njoj, i to na područjima na kojima je stoljećima živio. Svojim selektivnim stavom, u suradnji sa svojim partnerima (koje loše bira već desetljećima) doveo je do toga da su Hrvati, u teritorijalnom smislu, najveći gubitnici. Izgleda da je to bila cijena blagostanja stranačkog establišmenta koji se udomaćio na dobro plaćenim pozicijama u strukturama vlasti, odakle, uglavnom neuspješno za one bez stranačke iskaznice, vode politiku. No, ima još jedna dimenzija koja me zabrinjava – čini se da HDZ-u ne odgovaraju intelektualni kapaciteti iz velikih sveučilišnih centara poput Banje Luke, Sarajeva ili Tuzle nego se oslanjaju samo na jedan dio akademskih kapaciteta, i to isključivo iz Mostara. Nije mi jasno zašto bi se netko tko se, kako kažu, brine za budućnost cijeloga hrvatskoga naroda, lišio akademskih kapaciteta iz tri od četiri najveća sveučilišna centra u BiH! 

Foto: SLOBODNA BOSNA/A. K.

Kako gledate na principijelnost koalicije Čović - Dodik i stalne prijetnje otcjepljenjima i trećim entitetom, ali i Čovićevu odluku da zbog nezamjeranja Dodiku ostane jedini političar u regiji koji nije komentirao presudu ratnom zločincu Ratku Mladiću? 

- U protekla dva desetljeća se pokazalo da sve te „principijelne koalicije“ su jedino principijelne u svojoj neprincipijelnosti. Takve odluke štete ugledu Hrvata u BiH, ali i političkim predstavnicima Republike Hrvatske u EU tijelima, što se moglo vidjeti u proteklim danima. Nadalje, malo dalje od medijske pozornice odigrava se slična politička predstava, u kojoj HDZ svojim discipliniranim stavom štiti interese SDA u federalnom Parlamentu, posebice u Domu naroda FBiH. SDA, koja ima sve manju potporu u ovom tijelu, za svoje inicijative mnogo više može računati na potporu HDZ-a i SNSD delegata nego na potporu delegata iz Kluba Bošnjaka i drugih građanskih stranaka. S tim u vezi, nerijetko se u tijelu u kojem bi se trebao braniti „interes konstitutivnih naroda“, dešava da vladajući partneri zanemare te interese i štite jedni drugima stranačka leđa. Ovdje mi dozvolite da, iako u najvećem broju slučajeva ne podržavam stavove kolega iz HDZ-a u Domu naroda, pohvalim činjenicu da su definitivno najorganiziranija cjelina u ovom političkom tijelu! Šteta je i ne donosi ništa dobro hrvatskome narodu što svojim djelovanjem pružaju zaštitu nesposobnom premijeru i nepostojećoj vladi! 

U posljednje vrijeme svjedoci smo diplomatske ofanzive službenog Zagreba po pitanju izmjena Izbornog zakona u BiH, no takvi pokušaji često završe neuspješno. Kakav je Vaš stav o svemu, je li građanska Bosna i Hercegovina najbolje rješenje za sve? 

- Dalek je put do građanske BiH. Jedni su ga otvoreno rušili i negirali, a drugi su se, kao vuk u jagnjećoj koži, u njega htjeli ogrnuti i zloupotrijebiti. Duboko svjestan da BiH odavno nema značajnije diplomatske kapacitete, ne čudi me da političke elite susjednih zemalja našu neukost značajno koriste za svoje političke ciljeve. Dakle, bez obzira na sve, mi smo krivi što takvo što dopuštamo. S druge strane, predsjednik Hrvatske, gospodin Milanović nastupa populistički, vjerovatno pod utjecajem da mora impresionirati svoje glasačko tijelo. U tom populizmu se nerijetko ponaša kao student koji nije spremio neki sporedni ispit (jer Hrvatskoj i Srbiji BiH je sporedna politička igračka koju po potrebi stavljaju u prvi plan neprimjerenim diplomatskim promišljanjima) i koji nepoznavanje političke situacije u BiH pokušava da prikrije nesuvislim frazama. Nije to nužno loša politička intencija, pa čak ni loša želja. To je, jednostavno, neinformiranost i nepoznavanje situacije na terenu te odsustvo dobrih savjetnika. Iz osobnog iskustva znam da u Zagrebu, u političkom vrhu, kako onom bliskom premijeru Plenkoviću, tako onom bliskom predsjedniku Milanoviću, postoji veliki broj ljudi koji bi rado vidjeli jednu modernu BiH, ali nemaju dovoljno informacija, dobrih savjetnika, ali i partnera iz naše zemlje za jednu takvu diplomatsku priču. Stoga, da vam odgovorim u maniru gospodina Milanovića, gdje nema vremena i kapaciteta za ozbiljan posao, imate prostora za kojekakva politička lupetanja. Upravo tako zvuče pojedine izjave koje dolaze iz tih krugova. No, nije to ništa što je nepopravljivo! Naprotiv, uz malo dobre volje i malo više truda, odnosi Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, ali i sa Srbijom, mogli bi biti mnogo bolji i ne nužno „na našu štetu“. 

Kako gledajte na otvorene blokade formiranja vlasti na federalnom nivou tri godine nakon završetka općih izbora. Je li došlo vrijeme za temeljite izmjene izbornog zakonodavstva u BiH? 

- Ne dajte se zavarati! Ova situacija izgleda kao ona scena sa početka rata: oni bi, kao, da mijenjaju, a mi bismo, kao, da blokiramo, s naglaskom na ovu riječ KAO. Ova država je sazrela za mnoge promjene i reforme. Pa, ljudi, mi već desetljećima vapimo za jednom jednostavnom reformom obrazovanja – no na svaki način ona se blokira. Promjene mogu biti nabolje ili nagore! S ovakvim političkim establišmentom i u ovakvom geopolitičkom okruženju, čini mi se da bi oni koji „prizivaju“ reformu jednoga dijela Izbornoga zakona (Predsjedništvo) mogli da izgube na drugome, njima bitnijem dijelu (domovi naroda). Stoga bih na njihovom mjestu bio oprezan, jako oprezan. 

(Razgovarao: M. ILIČIĆ)