U razgovoru za Glas Amerike, Stavridis iznosi ključne ocjene sastanka dvojice lidera od 16. juna i predviđa šta se može očekivati u daljem razvoju događaja.

Prije svega, kaže on, Biden je imao samo nekoliko pitanja na umu kada se sastao s Putinom.

- Mislim da je Biden imao tri cilja na umu i postigao je sva tri. Prvo je jednostavno bilo - ukazati Putinu na nezadovoljstvo američke strane. Gledati ga u oči i reći da je nivo cyber napada neprihvatljiv. Drugo, želio je da stavi do znanja sagovorniku da saveznici stoje zajedno. Drugim riječima, ovo niije samo Amerika naspram Rusije, već svi saveznici naspram Rusije.

Mislim da je to postigao samom činjenicom da je stigao na samit direktno poslije sastanaka sa saveznicima. Treće, mislim da je želio da uspostavi lični kontakt s Putinom - rekao je bivši komandant snaga NATO-a u Evropi.

Međutim, kako je naveo, za sada, osim obećanja da će započeti pregovore o kontroli strateškog naoružanja između dvije zemlje, sa sastanka u Genevi još ništa nije proizašlo. Stavridis smatra da je Putinovo ponašanje uglavnom bilo svađalačko.

- Putin me podsjeća na ljutitog tinejdžera. Njegovom držanju nedostaje poštovanje. Većinom se podsmjehuje. Uporedio bih ga s američkim terminom "lošeg skauta". Biden kao da je imao posla s maloljetnim delinkventom. Ne primjećuje se nikakva uzajamna pozitivna "hemija" između njih dvojice. Ali opet, važno je da lideri razgovaraju, posebno protivnici i u tom smislu smatram da je barem lična veza uspostavljena - govori Stavridis.

Ipak, ukazuje i na nekoliko ohrabrujućih znakova koji su se desili na konferenciji za novinare kada se Putin vratio u Rusiju.

- Dao je nekoliko razumno pohvalnih komentara o Bidenu. Putin je realista, on je također pragmatičan i mislim da iz svoje perspektive pokušava da signalizira da između dvije zemlje može biti razgovora - kaže on.

Stavridis ukazuje i da bi sljedeće promjene bile i znak jasne promjene stava Moskve.

- Rekao bih da bismo kroz šest mjeseci do godinu dana željeli da vidimo smanjivanje broja cyber napada, kako od strane Rusije kao države, tako i iz same Rusije, koje vrše cyber kriminalci. Drugi pokazatelj bila bi spremnost da ozbiljno započnemo razgovore o kontroli strateškog naoružanja, mislim da to gotovo sigurno dolazi na red - uvjerava sagovornik Glasa Amerike.

Potrebno je pratiti i Putinove aktivnosti na Bliskom Istoku, dodaje Stavridis.

- Da li je spreman, na primjer, da dozvoli da humanitarna pomoć ponovo stiže u Siriju? Kakav bi bio njegov stav prema Basharu Assadu koji koristi hemijsko oružje protiv svog naroda, kao i torturu. Da li će ga Putin i dalje podržavati - pita se Stavridis.

Smatra da je odnos prema Alekseju Navalnom ključan.

- Mislim da će Putin u stvari biti prilično oprezan u pogledu zdravlja i sigurnosti Navalnog. To bi bio znak za Zapad - kaže on.

Poželjan bi bio i sljedeći birokratski potez, kaže Stavridis.

- Stvaranje radnih grupa za započinjanje platforme za razgovore o kontroli nuklearnog naoružanja. Ukoliko dođe do toga, pregovori bi se vratili u Genevu, gdje se obično vode. Vjerovatno u naredna tri ili četiri meseca, dok bi možda prvi razgovori na visokom nivou mogli da dođu na red već 2022. - zaključuje u razgovoru za Glas Amerike.

Admiral Stavridis predvodio je NATO alijansu u globalnim operacijama od 2009. do 2013. godine kao vrhovni komandant savezničkih snaga s odgovornošću za Afganistan, Libiju, Balkan, Siriju, borbu protiv piratstva i cyber sigurnost.

Bio je dekan Škole Fletcher za pravo i diplomatiju na najstarijem američkom univerzitetu Tafts. Autor je niz knjiga o historiji geostrategije, kao i najnovijeg trilera "Roman o Trećem svjetskom ratu 2034." Trenutno je operativni direktor u uticajnoj Grupi Carlyle.

(VOA)