Evropski parlament na svojoj današnjoj sjednici većinom glasova odbio je sve amandmane HDZ-ovih zastupnika na Prijedlog izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, među kojima su amandmani o konstitutivnosti naroda u BiH, a za što se prethodno zalagala cjelokupna hrvatska diplomatija.

Za antievropski princip konstitutivnosti naroda u BiH jednakim glasom zalažu se i desni i lijevi zvaničnici u Hrvatskoj. I Plenković, Gordan Grlić Radman sa desne strane, i Milanović te Tonino Picula sa lijeve stranke.

Pa ipak, nakon samita NATO-a u Bruxellesu gdje je tzv. konstitutivnost također doživjela potpuni poraz, unatoč insistiranju Hrvatske da se taj pojam nađe u Deklaraciji sa samita, uslijedio je novi, možda i bolniji poraz za hrvatsku diplomatiju u EU parlamentu, te je na taj način od strane BiH potpuno razbijena diplomatska agresija Hrvatske.

Međutim, odbacivanje konstitutivnosti pred NATO-om i Evropskom unijom i nije baš palo s neba.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Željko Komšić još prije skoro dvije godine najavio je da će se u budućim razgovorima sa zvaničnicima EU i predstavnicima EU u BiH u vezi sa provođenjem presuda Suda u Strasbourgu zalagati za odbacivanje principa konstitutivnosti naroda odnosno isključivo za građanski princip.

"U skladu sa ingerencijama koje posjedujem kao član Predsjedništva BiH, učiniti ću sve da se preporuke iz Mišljenja Evropske komisije u BiH provode što brže, a što se brže i dosljednije budu provodile, HDZ BiH će na taj proces gledati istim onim očima kojima je prije dvije decenije gledao na Hansa Koschnika. Neće proteći nijedan moj susret sa zvaničnicima EU i predstavnicima EU u BiH a da se neću zalagati za ubrzanje toga procesa, koji neminovno u konačnici mora dovesti do odbacivanja konstitutivnosti i uvođenja jednakopravnost i jednake vrijednosti glasa svih građana. Uvjeren sam da će i EU konačno decidnije da se u BiH založi za građanski koncept na uštrb etničko - konstitutivnog. Uostalom, čemu onda same preporuke i mjere iz Mišljenja", kazao je u avgustu 2019. godine član Predsjedništva Željko Komšić.

Razumije se, odbacivanje konstitutivnosti pred NATO-om i Evropskom unijom, te političko razoružanje Čovićevog HNS-a nije se dogodilo samo zbog aktivnosti Komšića i njegovog tima. Ideja o građanskoj BiH dobila je skoro unisonu podršku liberalne inetelektualne scene i to ne samo u BiH. Štaviše, ponekad se činilo da su zahtjevi za uspostavom građanske BiH snažniji u Berlinu ili Washingtonu nego u pojedinim partijama u Sarajevu s predominantnom bošnjačkom biračkom bazom, koje su s distance, kao da ih se uopće ne tiče, gledale spor Komšića i Čovića i potiho navijale za ovog drugog.

Ruku na srce, Komšić je u posljednje vrijeme imao sve glasniju podršku ljevičarskih partija u BiH, ali i SDA. O tome je lider SDA, Bakir Izetbegović, u martu ove godine govorio i na tribini "Kruga 99" u zapaženom izlaganju pod naslovom "Unutrašnje i spoljne silnice u restituciji građanskog uređenja BiH".  

Pa ipak, ostaje činjenica da je Komšić, u proteklih nekoliko godina bio taj koji je, ponekad i usamljen, istrajavao na takvoj politici, služeći se, kako je i sam naveo, ingerencijama u okviru svoje pozicije člana Predsjedništva BiH.

(SL.B.)