Palmer je svakako govorio i o problemima unutar Bosne i Hercegovine i aktivnostima koje SAD poduzimaju na njihovom rješavanju. "Slobodna Bosna" donosi dio intervjua koji se odnosi na našu zemlju. 

Što mislite da će se dogoditi u BiH, osobito u pogledu budućnosti Daytonskog sporazuma?

Državni tajnik Blinken poslao je pismo trojici članova Predsjedništva BiH u kojem stoji da SAD 2021. smatra godinom prilika za BiH. Ovo je rijetka neizborna godina koja otvara mogućnost za rad na silno potrebnim reformama izbornoga zakona i značajnim ekonomskim reformama koje se već neko vrijeme najavljuju. Surađujemo sa svim stranama te podupiremo ovaj proces i napore. Željeli bismo dogovor o reformi izbornoga zakona koja uključuje ograničene i ciljane ustavne promjene koje će pomoći BiH sa statusom države kandidata za članstvo u EU-u i odgovoriti na zabrinutosti o kojima se raspravljalo na europskim sudovima, što se osobito, ali ne i isključivo odnosi na presudu u predmetu Sejdić i Finci.

Kakav biste kompromis željeli vidjeti između ciljeva koje su otpočetka otvoreno navodile, recimo, hrvatska i bošnjačka zajednica?

Ne želim prejudicirati ishod ovog procesa. Nama je važno da sustav bude funkcionalniji i europskiji, da odgovara na zabrinutosti ključnih učesnika, da je to nešto što može biti usvojeno kroz političke procese u BiH, uključujući podršku koja je nužna da se osiguraju ustavne promjene koje će biti dio ovog procesa. Mi podupiremo, potičemo i olakšavamo dijalog između učesnika kako bi oni mogli postići dogovor o nužnim kompromisima.

A što mislite da svakako treba izbjeći u tom procesu?

Sve što nas vraća unazad, sve što će državu odvesti u suprotnom smjeru od onoga koji bismo željeli, a to je europskiji pristup, izborni sistem koji je usklađen s europskim normama i vrijednostima te koji pomaže da BiH postane ozbiljan kandidat za buduće članstvo u Europskoj uniji.

Ovoga će se vikenda u Bosni i po svijetu održati komemoracija žrtvama Srebrenice. Ove smo godine dobili presudu Mladiću, Stanišiću i Simatoviću, ali političke figure u regiji i dalje se nisu spremne suočiti s realnošću masakra u Srebrenici, barem ako gledamo iz hrvatske perspektive.

Mislim da je to istina i činjenica koja zabrinjava. Ono što se dogodilo u Srebrenici ne može se poreći, prema međunarodnom je pravu utvrđeno da je počinjen genocid. Izuzetno je važno da se svi u regiji i svijetu s pijetetom toga prisjećaju, priznaju da se u Srebrenici dogodio genocid i pobrinu se da se takvo što nikada više ne ponovi u ovoj regiji ni igdje u svijetu. Mislim da je važno i istaknuti prirodu međunarodnog pravosuđa, ne samo u pogledu Srebrenice nego i šire. Tu nije riječ o utvrđivanju kolektivne krivnje, nego o utvrđivanju krivnje pojedinaca za odluke koje su donijeli kao pojedinci i pozivanju na odgovornost za te odluke.

(SB / N1)