Borba protiv pandemije koronavirusa ne prestaje i opuštanja ne smije biti ma koliko nam se u ovom trenutku činilo da se vraćamo normalnom životu. Potvrđuje nam to i Delta soj koronavirusa koji je zaprijetio cijelom svijetu. Opuštanja pogotovo ne smije biti u Bosni i Hercegovini čiji građani i dalje žive od obećanja vlasti da će nabaviti veće količine vakcina. Sve ovo nam daje više povoda za razgovor sa mikrobiologom Brankom Rihtmanom, bh. naučnikom koji živi i radi u Velikoj Britaniji i koji je prošle godine među prvima eksperimentalno primio Oxfordovu vakcinu protiv koronavirusa.

Koliko dugo traje zaštita ljudi koji su se vakcinisali s dvije doze nekih od odobrenih vakcina i da li će biti potrebna i treća doza?

-Trenutno nije moguće znati sa sigurnošću da li zaštita od vakcina traje duže od perioda vremena koji je prošao otkako se vakcinisala prva grupa ispitanika u kliničkim ispitivanjima vakcina. Trenutno smo sigurni da ta zaštita traje barem godinu dana jer je toliko vremena prošlo od početka kliničkih ispitivanja vakcina. Neke odlike imunog odgovora na vakcinisanje nam govore da postoje dobre šanse da zaštita koju nam pružaju vakcine bude dugogodišnja ali ne možemo to tvrditi dok ne prođu te godine. 

Što se tiče treće doze, po izjavama svjetskih zdravstvenih organizacija (WHO, CDC, FDA, EMA i drugi), trenutno nema potrebe za njom. Vakcine koje imamo i koje su provjerene nam pružaju dovoljnu zaštitu i protiv novih sojeva koje smo susreli do sada. Postoji mogućnost, koju treba provjeriti, da su stariji ljudi ili ljudi sa oslabljenim imunim sistemom, manje zaštićeni od novih sojeva iako su vakcinisani i moguće je da će tim ljudima biti ponuđena treća doza. Za sada se za ogromnu većinu stanovništva treća doza spominje samo u slučaju da se pojavi novi soj virusa koji će biti otporan na postojeće vakcine i u tom slučaju će nam biti potrebna dodatna doza. To je scenario za koji se moramo pripremiti i dobro je vidjeti da se i kompanije koje proizvode vakcine, kao i regulatorna tijela pripremaju za tu mogućnost.

OPASNI DELTA SOJ

Koliko je Delta soj opasniji od drugih sojeva koronavirusa?

-Još uvijek nemamo dovoljno podataka o patologiji Delta soja, znači da li je klinička slika koju ovaj soj izaziva teža od one koju su izazivali prijašnji sojevi. Ono što znamo je da se širi i do 60 posto brže od Alfa soja (Britanskog) i da je dovoljan manji broj viralnih čestica da bi se osoba zarazila. To ga ujedno čini i opasnijim jer kada je virus u mogućnosti da zarazi veći broj ljudi, onda se i broj mrtvih povećava eksponencionalno. No, potrebno je prikupiti još podataka da bi ustanovili da li ovaj soj izaziva i teže simptome od ostalih sojeva. 

Da li ćemo zaista i u BiH imati četvrti talas pandemije i kakvo je stanje po tom pitanju u Velikoj Britaniji?

-Sve su prilike da, nažalost, hoćemo. U Velikoj Britaniji je taj četvrti talas već krenuo i dnevni brojevi novozaraženih su slični onima iz jeka prošlog vala u decembru. Problem kod nas je da mjera skoro i nikako nema, dok je stepen vakcinacije mizeran. Ono što vidimo u Velikoj Britaniji je da je masovna vakcinacija prekinula vezu između broja zaraženih i broja hospitaliziranih i umrlih od virusa - potonja dva parametra ne rastu ni približno srazmjernom brzinom kao broj zaraženih, niti rastu približno visokim tempom kao što smo to vidjeli u prošlim valovima. 

PREVIŠE SMO SE OPUSTILI

Jesmo li se svi malo previše opustili. Kad to kažem ne mislim samo na BiH, nego i na ostatak Evrope. Vidjeli smo u proteklih mjesec dana veliki broj navijača na utakmicama Evropskog prvenstva fudbalu u Londonu, Budimpešti... A i ljetna turistička sezona se odvija kao da virus ne postoji...

-Ne možemo suditi na isti način sa zemljama koje imaju 70 posto odraslog stanovništva vakcinisano sa dvije doze i zemljama koje imaju jednocifreni procenat vakcinisanih. Veliki broj navijača na sportskim manifestacijama je moguć u zemljama koje vakcinišu svoje stanovnike. Na Wimbledonu su gledaoci morali dokazati da su primili dvije doze vakcine ili da imaju negativan test u zadnjih 24 sata, da bi mogli prisustvovati mečevima. Tačno je da smo se opustili i da je svima već dosta i virusa i mjera, ali bojim se da neće sve zemlje biti u stanju da podnesu to popuštanje i da će efekat po zemlje koje nisu vakcinisale stanovništvo biti katastrofalan.

Početkom februar naučnik Ivan Đikić je kazao da je Njemačka izdvojila oko osam miliona eura za pronalazak lijeka ili lijekova koji će se kombinovano sa vakcinom koristiti za liječenje pacijenata koji su oboljeli od koronavirusa. Da li je poznato kada će se pojaviti lijekovi koji će učinkovito djelovati na COVID-19?

-Tako je. Mislim da se ne radi o jednom lijeku nego o nekoliko vrsta lijekova koji se trenutno nalaze na ispitivanju. Lijekovi za tretman viralnih infekcija su oduvijek bili problematični upravo zbog velike brzine mutiranja virusa i otpornosti koju oni razviju na tretman uz pomoć tih mutacija. To je jedan od razloga zbog kojih je jako mali broj antiviralnih terapija koje se koriste u svijetu. Napredovanje nauke nam je omogućilo da brzo razvijemo efikasne vakcine protiv virusa, ali je i napredovao način potrage za supstancama koje bi mogle da djeluju terapeutski na viralne zaraze, tako da je izvjesno da ćemo uspjeti riješiti i taj problem nedostatka antiviralnih terapija.

(Razgovarao: D. OMERAGIĆ)