DAMIR ARNAUT UPOZORAVA: "Apsolutno je jasno iz odluke Ustavnog suda da potez entiteta Republika Srpska nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine..."

Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine (BiH) još nije dobila zvaničnu odluku Ustavnog suda BiH, prema kojoj ovo tijelo treba riješiti spor između Republike Srpske (RS) i BiH oko izgradnje hidroelektrana na Drini, koju zajednički grade RS i Srbija, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ove institucije.

  • Politika

  • 21. Jul. 2021  21. Jul. 2021

  • 0

Milomir Amović, zamjenik predsjednika Komisije za koncesije BiH, kaže za RSE da još ne znaju šta je njihov posao, ali da će, nakon što pogledaju i pročitaju odluku Ustavnog suda, po njoj i postupiti.

"Jednostavno, u ovom trenutku ne možemo ništa reći dok ne vidimo u kom smislu glasi ta odluka. Je li to neko zaduženje i na osnovu čega. Dok ne pročitamo ovaj akt, u ovom trenutku ne znamo kako i na koji način postupiti", rekao je Amović za RSE.

Šta je prethodilo?

Ustavni sud BiH utvrdio je 16. jula da postoji spor između BiH i RS-a u vezi s odlukama o datim koncesijama za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini i nadležnosti za njihovo donošenje, koje je donijela Republika Srpska.

Zbog toga je naložio Komisiji za koncesije BiH da, u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske.

Odluka je donesena na osnovu zahtjeva 24 zastupnika Parlamentarne skupštine BiH o ocjeni zakonitosti i usklađenosti datih koncesija s Ustavom.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić potpisali su 13. novembra 2020. godine u Banjoj Luci zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina".

Projektom je predviđena gradnja tri hidrocentrale u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije Buk Bijela, Foča i Paunci.

Prema projektu “Gornja Drina”, većinski udio vlasništva u hidroelektranama ima Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.

Izgradnju sve tri hidroelektrane finansirat će "Elektroprivreda Srbije" i "Elektroprivreda RS".

Ukupna vrijednost projekta “Gornja Drina” iznosi oko 520 miliona eura, a realizaciju provodi istoimeno preduzeće.

Kamen temeljac za prvu od tri planirane hidroelektrane postavljen je 17. maja.

Zbog čega se upućuju žalbe?

Za poslanike Predstavničkog doma Parlamenta BiH koji su podnijeli zahtjev za ocjenu zakonitosti dodijeljenih koncesija, odluka Ustavnog suda jasno obavezuje Vladu RS-a da ponovi proceduru dodjele koncesija za spomenute hidroelektrane u skladu sa zakonima i poštujući nadležnosti države BiH.

Adil Osmanović, jedan od 24 poslanika koji su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH, kaže za RSE da je za njega odluka Ustavnog suda bila očekivana.

"I ona je vrlo jasna obaveza Vlade entiteta RS da cjelokupnu proceduru provede onako kako je to propisano zakonom i svim pozitivnim aktima kada su u pitanju koncesije unutar BiH, naročito na riječnim tokovima, onima koji su granice s našim susjednim državama", smatra Osmanović.

Vlada Republike Srpske treba da, uz konsultaciju s Komisijom za koncesije na državnom nivou, cjelokupnu proceduru provede ispočetka i da dođemo do toga da država Bosna i Hercegovina stane iza ove koncesije, kao što je to uradila i država Republika Srbija.

Kako Osmanović ističe, to znači da kompletna procedura oko dodjele koncesija za hidroelektrane na granici između dvije države mora biti ponovo provedena.

"Znači, Vlada Republike Srpske treba da, uz konsultaciju s Komisijom za koncesije na državnom nivou, cjelokupnu proceduru provede ispočetka i da dođemo do toga da država Bosna i Hercegovina stane iza ove koncesije, kao što je to uradila i država Republika Srbija", istaknuo je Osmanović.

Za Damira Arnauta, koji je, također, jedan od 24 poslanika koji stoje iza apelacije pred Ustavnim sudom, ovo je dokaz da je Republika Srpska djelovala mimo Ustava BiH.

"Ono što je apsolutno jasno iz ove odluke Ustavnog suda je da ovaj potez entiteta Republika Srpska nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, da tu treba uzeti u obzir interese i prava države Bosne i Hercegovine", poručio je Arnaut, uz kostataciju da nije detaljno pročitao Odluku Ustavnog suda te da ne može dati više detalja dok se ne upozna s njenom sadržinom.

Osmanović ističe da je ovo, ujedno, i poruka i u vezi sa svim budućim sklapanjima koncesionih ugovora kada su u pitanju entiteti i Federacija BiH i RS.

"Prema tome, ja smatram da će Vlada entiteta Republike Srpske u što skorije vrijeme stupiti u kontakt s državnom Komisijom za koncesije i vidjeti šta treba uraditi da bi se provela odluka Ustavnog suda BiH", poručuje Osmanović.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...