Na sve je upozorio meteorolog Nove Bh Nedim Sladić podužom objavom na društvenim mrežama.

-Ne ponovilo se ni tuzlansko, a ni zagrebačko nevrijeme kao ono prošlogodišnje. 63,6 mm je palo te noći u samo jednom satu - što je na cijeli teritorij grada Tuzle iznosilo 19 milijardi litara istresene vode!

Prema još uvijek neslužbenim podacima osmatrača, u svega 40 minuta na mjernoj stanici FHMZ-a u Tuzli palo je oko 70 litara kiše po kvadratnom metru. Tačne podatke znat ćemo ujutro, ali hvala mu i za ovu krucijalnu informaciju koja me nije ostavila ravnodušnim, budući da se ovo može okarakterisati kao svojevrsni ekstrem. Sedamdeset litara kiše po kvadratnom metru je 74,6 % ili skoro tri četvrtine (3/4) padavina koja padne za cijeli mjesec! Trebalo bi zaista zaroviti se u podatke i proći kroz godišnjake barem unazad 20-25 godina da se vidi da li je na specifični datum zabilježena slična julska količina padavina kao večeras. Prosječna količina padavina prema podacima FHMZ-a i atlasa klime u periodu 1961-1990 za Tuzlu u julu mjesecu iznosi 93,8 litara kiše po kvadratnom metru.

U 40 minuta kada se sruče skoro tri četvrtine mjesečne količine padavina na grad koji broji više od 100.000 stanovnika, i to na njegov centar je podatak koji se ne smije zanemariti! Tome svjedoče sada Tuzlaci čije brojne glavne saobraćajnice i ulice su pod dubokim talogom vode. I trebat će sigurno vremena tokom noći da se saniraju određene štete koje je nanio i vrlo jak do olujan vjetar pri nailasku olujnog sistema.

Ako gledamo stvari iz drugog ugla, matematički, onda vidimo da u prosjeku skoro 2 litre kiše je palo svakog minuta (tačnije 70/40 = 1,75 litri). To je skoro jedna puna velika flaša vode, a istovremeno na granici umjerene kiše (2 do 10 litara po satu)!

Budući da je intenzitet padavina varirao, lahko se moglo desiti da se većinu vremena bilježio jak intenzitet padavina (10-50 litara po satu), a da je tek pri kraju se spuštao na umjeren, odnosno slab intenzitet padavina (<2 litre po satu).

Ovo govori koliko je ovo nevrijeme bilo snažno i iz konverzacije sa brojnim Tuzlacima večeras sam mogao zaključiti sljedeće: mnogima je ovo nezapamćeno za Tuzlu i jedno od najjačih nevremena koje je ovaj grad iskusio. Uostalom, brojke govore sve. Ovo će se svakako odraziti i na porast vodostaja rijeke Jale kroz centar Tuzle. Čut ćemo vjerovatno ovih dana i riječi stručnijih kolega iz FHMZ-a.

Zapamtimo, ovakvi olujni sistemi nas čekaju i u budućnosti. Neće to samo biti Tuzla, već i Sarajevo, Zenica, Bihać, Mostar, etc. Niko nije pošteđen! Velike količine padavina u kratkom vremenskom intervalu, a naročito u toplijem dijelu godine (proljeće-ljeto), kad je više toplotne energije na tlu, koja se prisilno uzdiže s tla jer je zagrijaniji od okolnog zraka te koji penjući se uvis širi, hladi i kondenzuje je uvijek za očekivati u uslovima nestabilne atmosfere u kojoj kruži vlažan zrak. U doba smo kada je utjecaj klimatskih promjena izražen, a ekstremizacija vremenskih prilika sve učestalija. Stoga je vrlo važno imati očišćene odvode, čiste slivnike u kojima neometano može otjecati oborinski talog kao i sređena korita rijeka koja se NE SMIJU sužavati, ili im meandrirati tokove, a naročito u njih bacati smeće. Kao ni sjeći šume, naše prirodne kolektore vlage koji nas štite od erozije tla i zasićenja istog vodom. Samo jedno stablo bukve može u sebi držati do 500 litara vode! Kroz ovaj primjer vidimo značaj šume. A tako se rješavaju problemi. Ovim pravilnim postupcima i povišenom ekološkom sviješću, štete će biti znatno manje, a nevremena građanima “podnošljivija”, poručio je Sladić.