Piše: DARKO OMERAGIĆ

"Više od 90 posto ljudi u Bosni i Hercegovini zna da je more slano, da u njemu ima ribe i da povezuje cijeli svijet, a kada je riječ o nekim drugim stvarima znanje je tanko i to je žalosno", rekao je za "Slobodnu Bosnu" kapetan duge plovidbe i inžinjer pomorskog prometa, te bivši ambasador naše zemlje u Japanu Pero Matić povodom spajanja posljednjeg segmenta Pelješkog mosta kojim je Hrvatska povezala svoj krajnji jug s ostatkom zemlje.

Matić kaže da Pelješki most ni na koji način ne ugrožava Bosnu i Hercegovinu jer je njegova visina 55 metara.

Polemika o tome da će Pelješki most ugroziti neškodljivi prolaz svim plovilima do Neuma vodi se već godinama, a njeni glavni nositelji su bh. političari i članovi Pomorskog društva BiH. Vrhunac ove polemike je dostignut 2017. godine kada je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio Deklaraciju kojom se Hrvatska i Evropska unija pozivaju da bez odgađanja obustave sve radnje čiji cilj može biti umanjenje ili potpuno ukidanje suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru između takozvanog "Malog mora" (produžetka Neretvanskog kanala jugoistočno od Luke Ploče) i kanala Malog Stona. Hrvatska je pozvana na razgovore radi postizanja dogovora o razgraničenju na moru. Na ovom pitanju su se naročito razilazili SDA koja je bila protiv gradnje Pelješkog mosta i HDZ-a kojem gradnja nije smetala, baš kao ni SNSD-u. No, najboljeg stručnjaka za ovu problematiku je imao SDP čiji je povjerenik za Neum upravo kapetan Pero Matić. Jedna od ključnih stvari zbog kojih su protestovali SDA, ali i članovi Pomorskog društva BiH je bila visina mosta koja je u startu projekta trebala iznositi 35 metara, ali se stavovi o mostu nisu promijenili ni kada je Hrvatska odlučila da gradi most koji će biti visok 55 metara, a za koji je hrvatski premijer Andrej Plenković na svečanosti povodom spajanja mosta kazao da bi ispod njega mogao proći i brod veličine "Titanika".

Uglavnom, napori bh. vlasti da zaustave gradnju mosta nisu bili uspješni jer je Hrvatska zahvaljujući podršci Evropske komisije uspjela da dobije čak 357 miliona eura bespovratnih sredstava, te da tim novcem pokrije 85 posto troškova ovog za tu zemlju iznimno važnog projekta.

FALI NAM KOMPETENTNIH LJUDI

Iako se na prvi pogled čini da se BiH o Pelješkom mostu ništa nije pitala sama činjenica da je izgrađen most visine 55, a ne 35 metara nam govori da je pritisak te vrste na Hrvatsku i EU ipak rezultirao nečim pozitivnim po BiH. No, Bosni i Hercegovini će u budućnosti jedan od problema biti činjenica da nemamo stručnjake za pomorsko pravo koje ćemo moći delegirati u komisiju koja bi sa Hrvatskom trebala da raspravlja o vrlo bitnim temama koje se tiču razgraničenja na moru, ali i slobodnom prolazu plovila u i iz Neuma, odnosno na pravcu koji vodi ispod Pelješkog mosta i ka Korčuli.

"Mi ni u Državnom ni u Federalnom ministarstvu prometa nemamo, iako smo primorska zemlja koja je sljednica svih međunarodnih konvencija osobu koja je isključivo moje struke uz dužno poštovanje prema svima, a mene to više ne interesira jer sam u mirovini. Da bismo pričali o Pelješkom mostu moramo se vratiti 20-ak godina unazad kada sam reagirao na dogovor jedne bh. komisija i hrvatske strane o tome da Pelješki most bude visok svega 35 metara. Ja sam tada istog momenta reagirao jer je 35 metara mimo svih međunarodnih pomorskih pravila. No, nisam reagirao misleći da će u Neumu jednog dana biti luka. Neum sam uvijek doživljavao kao turističku destinaciju kojoj će jednog dana biti sagrađena marina u koju će doplovljavati jedrilice dužine 20-25 metara s jarbolima visokim do 40 metara i zato bi most visine 35 bio neprihvatljiv“, rekao je za "Slobodnu Bosnu" Pero Matić.

Visina od 55 metara je sasvim dovoljna, dodaje naš sagovornik i objašnjava to ovim primjerom:

"Uzmimo u obzir veličinu Malostonskog zaljeva i jednog broda od 150-200 metara koji je težak 150.000 tona. Nijedan od vlasnika takvih brodova neće dozvoliti da njegov brod s takvim gabaritima ulazi u ovo područje bez obzira šta prevozi i ima li Neum luku. U Malostonskom kanalu ne može biti sidrište jer postoje određena strujanja zbog kojih se brod okreće oko sidra i onda se javlja opasnost od udaranja u kopno ili da dijelom uđe na teritoriju druge države. S druge strane, Malostonski kanal je zbog svoje flore i faune bio uvijek specifičan. Nama je potrebno da se BiH i Hrvatska dogovore o utvrđivanju koridora od Korčule sa otvorenog mora i ucrta u kartu kako plovila koja idu isključivo u Neum ne bi bila zaustavljana ni pregledavana jer se sada moraju zaustavljati u Neumu i u Pločama gdje ih kontrolišu bh. i hrvatske vlasti. Taj koridor može biti širok nekoliko stotina metara i nema potrebe za većim prostorom.“

Priča o tome da bi jednog dana u Neumu mogla biti izgrađena luka je na nivou naučne fantastike jer se samo 15 do 20 kilometara dalje nalazi Luka Ploče sa kompletnom infrastrukturom. Ostali teretni brodovi koji dolaze na ovu stranu obale Jadranskog mora uglavnom idu ka lukama Rijeka i Koper u Hrvatskoj i Sloveniji ili u Bar u Crnoj Gori.

"Nama u Neumu trebaju marina i neka trajektna luka iz koje bi trajekt dva puta tjedno plovio za Italiju. To bi imalo logike zbog turista koji dolaze u Međugorje. Neum je jedino mjestu na obali Jadranskog mora te veličine, a da nema ni metra prostora za vezanje ribarica dužine 15-20 metara i kako onda možemo pričati o nekoj luci", rekao nam je Matić.

Neum sasvim sigurno neće ostati izolovan od svijeta ni kada se saobraćaj prema jugu Hrvatske preusmjeri preko Pelješkog mosta. Do početka naredne ljetne turističke sezone biće završena izgradnja brze ceste Stolac-Neum koja će svim bh. građanima, ali i i turistima iz drugih evropskih zemalja znatno olakšati pristup jedinom bh. gradu na moru koji je ovih dana krcat turistima. Na gubitku bi zbog izgradnje Pelješkog mosta mogli biti oni koji su računali na turiste koji su u Dubrovnik stizali jadranskom magistralom, a koji su usput svraćali u Neum.

GUŽVA NA GRANICI

"Jutros sam iz Neuma išao u Opuzen. Takva je gužva bila na granici da je to nevjerovatno. Kroz Neum prolaze kamioni koji voze robe u Dubrovnik ili na Pelješac i Korčulu. Ti kamioni stvaraju veliku gužvu na granici. Oni koji su do sada prelazili granicu u Neumu luksuznim automobilima kako bi došli u Dubrovnik se svakako nisu zadržavali u Neumu. Mada razumijem i one koji imaju objekte uz magistralu i koji bi više voljeli da nema Pelješkog mosta“, kaže Matić.

Vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević jutros je rekao "da će most ambijentalno zatvoriti Neumski kanal" i "da će Neum ostati slijepo crijevo", no Matić se s njegovim mišljenjem ne slaže:

"Veći dio mosta će se kada na njega postave rasvjetu vidjeti iz Neuma. Neum će tada izgledati kao San Francisco koji je poznat po Golden Gateu. Taj most ni po čemu ne zaklanja Neum", rekao nam je Matić.

Ukupna vrijednost radova na izgradnji Pelješkog mosta je 526 miliona eura, a u saobraćaj bi trebao biti pušten naredne godine kada se završi gradnja pristupnih cesta. Glavni izvođač radova je kineska građevinska kompanija China Road and Bridge Corporation i austrijski Strabag. Kinezi su Pelješki most počeli graditi 27. decembra 2018. godine, a rok za završetak radova je 36 mjeseci. Do sada su svoj posao radili tri mjeseca ispred roka. Zanimljivo je da su od 1976. do 1980. Kinezi od jugoslovenskih građevinara učili kako se pravi tada najveći lučki most na svijetu. Riječ o nekadašnjem "Titovom mostu" koji danas nosi ime Krčki most. Vremena su se promijenila pa sada Kinezi po cijelom svijetu grade najveće infrastrukturne objekte, a mi se i dalje vrtimo oko svoje ose.