"Svi narodi u BiH se moraju jasno i nedvosmisleno ograditi od zločina koji su počinjeni tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, jer je to je, prije svega, civilizacijski čin", kazao je za “Slobodnu Bosnu” ekspert za sigurnost Nedžad Ahatović komentarišući reakcije političara iz Republike Srpske nakon Inzkove odluke o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojom se kažnjava negiranje genocida.

PROPALI ZLOČINAČKI PROJEKTI

Nažalost, kaže, glavni politički narativ u BiH uglavnom počiva na propalim udruženim zločinačkim projektima, čiji su i politički i vojni protagonisti pravosnažno osuđeni u Haagu. Državno uređenje BiH, koje je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, mora biti garant političke stabilnosti i svi politički akteri u BiH moraju u svom djelovanju polaziti od te premise.

On smatra da je u ovom kontekstu aktuelna vlast u BiH trebala bez intervencije visokog predstavnika usvojiti Zakon o zabrani negiranja genocida i time okrenuti novi list, prije svega u međusobnim odnosima. Nažalost, navodi, to se nije desilo i, umjesto toga, svjedoci smo nove političke krize, izazvane nametanjem Zakona o negiranju genocida od visokog predstavnika, u kojoj se sa jedne strane poziva na strogo poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a sa druge strane na nepoštivanje odluka Ureda visokog predstavnika u BiH, koji je tim istim sporazumom uspostavljen.

“Svako utvrđeno nepoštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, pozivanje na osporavanje rada državnih organa treba da bude predmet interesovanja Tužilaštva BiH i Suda BiH. Ako je na snazi pravna država, onda bi svi potezi koji se povlače u tom smjeru trebali biti barem preispitani, ako ništa drugo, kako bi se utvrdila svačija odgovornost kako za činjenje, tako i za nečinjenje”, pojašnjava Ahatović.

Razne izjave, pa i one koje dolaze od Milorada Dodika, Ahatović kaže, treba shvatiti u kontekstu političkog djelovanja.

“U pogledu zadržavanja političke stabilnosti BiH, svi politički akteri trebali bi se suzdržavati od davanja prijetećih izjava i povlačenja konkretnih poteza, jer to dalje produbljava krizu i odlaže traženje rješenja kroz konstruktuivni dijalog. Najave o tome da će bilo ko nametnuti neki novi sukob u BiH s ciljem promjene političkog uređenja, prekrajanja granica ili prisajedinjenja nekom novom državnom projektu na Balkanu je scenarij u kojem svi možemo izgubiti, prije svega, teško uspostavljeni mir, a zatim i živote naših najmilijih. Mislim da je svima u regionu općenito dosta ne samo rata, već i priče o ratu za unaprijed izgubljene ciljeve i da je potrebno okrenuti se razvoju i prosparitetu kako nam mladi ljudi ne bi odlazili ne više zbog ekonomskih razloga, već zbog ambijenta u kojem se stalno truju odnosi među ljudima”, kaže Ahatović.

RUSIJA TRAŽI VLASTITI INTERES

Navodi kako velike sile, poput Ruske Federacije, u ovakvom, poremećenom političkom ambijentu,normalno traže zadovoljavanje vlastitih interesa na sve načine, koji se, u slučaju Ruske Federacije, temelje na destruktivnoj politici, usmjerenoj, prije svega, na zaustavljanje širenja NATO-a na zemlje Zapadnog Balkana.

“Što se tiče zvaničnog Beograda, tzv. dvostruki pristup vizuri međudržavnih odnosa u regonu, u kojem Vučić priča jedno, a Vulin drugo, i dalje će biti konstanta vanjske politike Srbije. Generalno gledano, nejasan stav, konkretno sada o dešavanjima u BiH, dozvoljava Beogradu da radikalizira odnose onda kada to politička elita na vlasti ocijeni za shodno. Do tada, traži se očuvanje mira i poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH”, zaključuje Ahatović.

(E. Ko.)