Dosadašnja regionalna inicijativa Mini Šengen, sada nosi naziv Otvoreni Balkan, odlučili su lideri Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije, Edi Rama, Zoran Zaev i Aleksandar Vučić, na Samitu u Skoplju 29. jula ove godine.

Na kraju Foruma privrednika za regionalnu ekonomsku saradnju potpisali su i tri važna dokumenta memorandume o olakšanju uvoza i izvoza i kretanja roba na zapadnom Balkanu, o slobodnom pristupu tržištu rada, te saradnji tri zemlje u zaštiti od prirodnih katastrofa.    

Time je suštinski prokrčen put da regionalna inicijativa, formalno započeta 2019. godine, u potpunosti zaživi i izgradi svoju infrastrukturu, najdalje do 1. januara 2023. godine kada se očekuje ukidanje graničnih kontrola između ovih zemalja.

Nažalost, Bosne i Hercegovine, kao i Crne Gore i Kosova, nema kao učesnika ove regionalne inicijative, a u BiH se unazad dvije godine vodi jalova rasprava da li kao zemlja trebamo biti dio ovog procesa ili ne. Zagovornici regionalnih ekonomskih integracija i unapređenja trgovine, posebno privrednici, u ovoj inicijativi vide značajne ekonomske koristi i šansu za razvoj, dok neki politički krugovi, posebno u FBiH koče pristup ka ovoj inicijativi videći u njoj ne samo ekonomske nego i političke integracije.

Ogromna je šteta što Bosna i Hercegovina nije od samog početka ravnopravni učesnik ovog regionalnog ekonomskog procesa jer je samu sebe, samo zbog pogrešnih predrasuda, lišila značajne šanse za razvoj i napredak.

Nespremnost, prije svega političara, za šire i sveobuhvatnije regionalne integracije i unapređenje zone slobodne trgovine na prostoru zapadnog Balkana, odraziće se u značajnoj mjeri na dalje ekonomsko zaostajanje BiH u odnosu na susjede, a budžeti će biti lišeni, po nekim procjenama, i do 200 miliona evra na godišnjem nivou, koliko bi  BiH  dobila kada bi ova inicijativa zaživila!

Korist za privrednike koji žele protočnije granice i potpuno slobodno tržište rada, usluga, radne snage i kapitala, bila bi višestruko veća.

Značajne benefite od ove, na neki način unaprijeđene CEFTE, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija osjetiće već u 2023. godini, kada se očekuje da Otvoreni Balkan u potpunosti zaživi.

Statističari su izračunali da se na prostoru zapadnog Balkana, zbog neefikasnog rada i nepotrebnih procedura, na granicama na čekanje izgubi čak 26 miliona sati!

Pored toga što će se granice prolaziti samo sa ličnom kartom, moći slobodno birati mjesto rada u cijelom regionu te što će se unaprijediti borba protiv carinskog i graničnog kriminala, Otvoreni Balkan će proširiti i unaprijediti regionalnu saradnju, posebno razvoj infrastrukture, a  istovrememeno će biti i važan instrument za EU proširenje na zapadni Balkan.

Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija koriste šanse i idu ekonomski napred, a BiH po ko zna koji put te šanse ne koristi i ostaje u mestu. Čak i nazaduje.

Zbog toga je potrebna što hitnija akcija kako bi se za isti sto doveli privrednici i nosioci vlasti, za dogovor oko priključenja ovoj regionalnoj ekonomskoj šansi, posebno ako se zna da su ovu inicijativu podržale i Evropska unija i Sjedinjene Američke države.

Obražanje Mirka Šarovića, predsjednik Srpske demokratske stranke, prenosi Srpskainfo.