Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku UNSA  govorio je i o mogućem novom valu izbjeglica iz Afganistana navodeći da Bosna i Hercegovina treba prihvatiti taj dio tereta.

Naglasio je da kriza u Afganistanu koliko god bila geografski daleko ne može zapravo zaobići nijednu zemlju.

“Pa u ovom slučaju ni BiH iz razloga što bi ta ruta mogla biti prema zapadnom Balkanu. Mi (BiH) bismo trebali da se uklopimo u plan koji predviđaju SAD. Vidjeli smo kako je ovdje nastala polarizacija određenih zemalja – Hrvatska i Kosovo prihvataju izbjeglice, a tu Srbije nema”, naglasio je Korajlić.

Kompleksnost političkog sistema BiH

Korajlić  dodaje da sve sigurnosne službe i institucije Bosne i Hercegovine moraju djelovati shodno nastaloj situaciji.

“Mi znamo kompleksnost našeg političkog sistema i da je neke odluke teško donijeti bez Predsjedništva i Vijeća ministara BiH. Međutim, institucije BiH moraju postupati po načelu krajnje nužde. Šta bi se desilo da nema nijednog člana Predsjedništva, da se ne može stupiti s njima u kontakt ili da to izbjegavaju, a imamo određenu sigurnosnu prijetnju. Naravno da sigurnosne snage i oružane službe moraju braniti granice i Ustav države BiH”, istakao je.

Mišljenja je da će se morati prevazići trenutna politika koja vlada u BiH.

“Ako to ne mogu, onda neka se sklone i prepuste mjesto onima koji se mogu usaglasiti i donijeti kvalitetne odluke. Nekad će se te odluke morati donijeti i mimo nečije volje, u krajnjoj nuždi jer postoji mogućnost da budu ugrožena osnovna ljudska prava i postulati moderne države kojoj teži BiH”, mišljenja je Korajlić.

O pritiscima međunarodnih organizacija

Na pitanje da li očekuje pritiske međunarodnih organizacija (NATO, UN, IOM) da BiH uzme svoje učešće u raspodjeli svih izbjeglica koji dolaze iz Afganistana, Korajlić za N1 kaže: 

“Vjerujem da se ova situacija nije desila preko noći te da su sve vježbe koje su rađene prije u smislu sigurnosnih službi i oružanih snaga bile usmjerene u tom pravcu. Uopće nije upitno da li se BiH treba pridružiti tom putu i treba svakako. Primarno se treba osigurati sigurnost, stabilnost građana BiH, regiona zapadnog Balkana i da onda pružimo pomoć ljudima koji su se opredijelili prema određenim koalicijama i partnerima koje trebamo podržavati i s kojima smo prijatelji (SAD i EU). Nije upitno kome se BiH treba prikloniti, to je moje mišljenje, ali mislim da međunarodna zajednica ima dovoljno karata u rukama da bi mogla izvršiti dovoljno snažan pritisak da se u BiH postigne međusobni dogovor”, ispričao je.

Kako kaže, 32 miliona izbjeglica iz Afganistana neće sigurno krenuti u pravcu BiH, ali je sigurnosni rizik i da ih dođe 1.000.

“Njih će dosta ostati tamo koji podržavaju trenutni režim vlasti koja je prisutna. Očekujemo jedan dio koji će se uputiti prema zemljama zapadnog Balkana da bi išli prema Evropskoj uniji. Vidimo da su tu koordinirane određene aktivnosti i da se izuzetno ponijelo Kosovo i Albanija i oni amortiziraju jedan prvi val koji će se desiti, ali naravno da će dio tog tereta i BiH morati podijeliti sa partnerima i prijateljima”, tvrdi Korajlić.