"Molim dejstvo artiljerije po gradu Goraždu u 17 sati 18.10.1993. godine u cilju odmazde za devet poginulih boraca 3. PLPBR", napisao je pukovnik Rade Danilović, komandant 3. Podrinjske lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske istog dana. 

Naredba je uslijedila nakon što je njegova formacija na području Višegrada pretrpjela teške gubitke tokom napada na položaje Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Iz dokumenata u Goraždu moguće je vidjeti da je desetine osoba tog dana nastradalo. Na grad je palo 350 granata toga dana. 

Danilović nikada nije optužen ni za ovaj, ali ni niz drugih zločina koji su počinjeni pod njegovom komandom. On se čak ni ne krije. Slobodno živi na relaciji Bosna i Hercegovina - Srbija. 

I ne samo to. 

Bio je jedan od bitnih svjedoka u procesu pred Sudom Bosne i Hercegovine protiv Miluna Kornjače, brata Duška Kornjače, i pridonio da ovaj ratni zločinac dobije tek šest godina zatvora.  Dok je jedan Kornjača presuđen, drugi je, naravno, utočište našao u Srbiji. I njega, kao i Brana Petkovića, komandanta  "TO srpska općina Goražde", zvanični Beograd uredno štiti od ruke pravde iz Bosne i Hercegovine. 

Dok je on nedostupan, Danilović jeste, ali Tužilaštvo BiH ne zanima. Nije ih zanimao ni kada je svjedočio u korist Kornjače. 

"Danilovićeva naredba o granatiranju Goražda "u cilju odmazde" nešto je što je nemoguće naći u arhivima Armije R BiH.  A ima još niz sličnih akata u arhivima VRS. 

Tako smo našli i naredbu Dragiše Masala, komandant TG Višegrad, 11. februara 1993. komandi 3. PLBR Čajniče u kojoj stoji: 

"Odmah otpočeti dejstvo artiljerije po rejonu Goražda i po neparnim satima sa po 2-3 projektila. Dejstvo prekinuti u petak 12. 2., a u subotu 13. 2. ostvariti jaku koncentraciju vatre po rejonu pijace u Goraždu", kaže Muamer Džananović.

On pri Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, već godinama proučava zlodjela VRS na području goraždanske enklave. 

"Naredba o kojoj govorite bila je predmetom sporenja pred Tribunalom u Hagu. Tada je Danilović svjedočio u korist optuženih za zločine u Vukovaru. Kada je Tužilaštvo iznijelo taj dokument, Sud je odgovorio da se radi o nečemu što se desilo dvije godine kasnije, u drugoj državi i u drugom sukobu, te je Danilović svjedočio i napustio Hag. No, pojavio se u slučaju Kornjača. Tužilaštvo nije bilo u stanju, ili nije htjelo, problematizirati ovu njegovu naredbu. Dok se nastoji optužiti što više bošnjačkih oficira, on je slobodan čovjek", kaže Džananović za politicki.ba. 

(Politicki.ba)