Aner Žuljević, zastupnik SDP-a podsjeća da se od 2018. godine u Parlamentu FBiH "kiseli" zakon o minimalnoj plati koji je predložio SDP, ostavljajući radnike na minimalcu od 406 KM. Konstatira da radnik u Hrvatskoj vrijedi dva puta više od radnika u FBiH.

Uporedbu je napravio jer Sabor Hrvatske danas na osnovu njihovog zakona o minimalnoj plati raspravlja o neto minimalnoj plati od 862 KM, što je više i nego duplo u odnosu na FBiH.

"Plate u BiH su na samom evropskom dnu, a radnički standard u Bosni i Hercegovini je toliko loš da ljudi i koji imaju posao odlaze iz BiH, jer ne mogu živjeti od plata koje primaju za svoj rad", konstatirao je Žuljević.

Stoga je, kako dodaje, SDP dugo vremena fokusiran na pripremu paketa zakonskih i drugih mjera koje će prije svega osigurati radnicima veće plate, ali nazalost aktuelnoj vlasti to nije prioritet.

"Zakon o minimalnoj plati više nije samo pitanje ekonomije, već je postalo više pitanje biologije i opstanka ljudi u BiH.U BiH se živi siromašno, građani su siromašni i to je činjenica. Zakon je trebao biti dio seta zakona kojima želimo postići dva cilja, a to su da radnici zarađuju više i da uporedo sa tim poslodavci dobiju potrebno porezno rasterećenje", navodi Žuljević.

Time će, smatra on, oni imati više novca kojim će pokriti rast plata, te investirati i otvarati nova radna mjesta.

"Zakon je bio koncipiran na način da se propiše obaveza usklađivanja najniže bruto plate u naredne dvije godine, a nakon toga da se plata uskladjuje sa porastom troskova zivota. Ovo je minimum koji se prema našem mišljenju može i mora osigurati", naglašava Žuljević.

Kako objašnjava dalje, u dijalogu sa poslodavcima, sindikatima i donoseći ostale potrebne reformske zakone cilj je osigurati da to povećanje bude znacajno osiguravajuci dostojanstvenu minimalnu platu.

"Vlast je imala sansu da koristeci nedavnih 400 miliona KM MMF finansira budžetske rizike reformskih zakona u potencijalnom smanjenju prihoda zbog umanjenih stopa dohodka i doprinosa pokrivajući eventualna smanjenja prihoda općina i kantona, pri tome poreski rasterečujući poslodavce kako bi radnici konačno dobili veće plate. Rastom plata bi se svakako povećala potrošnja, čime bi se dio prihoda definitivno kompenzirao kroz PDV", kaže Žuljević.

Nažalost, konstatira on, umjesto reformi, ponovo smo svjedočili pogresnoj odluci Vlade FBiH koja je po poznatoj floskuli "finansiranje posljedica pandemije" ponovo izdala radnike ostavljajući ih na cjedilu, nagrađujuci finansijski politike kojima javni novac godinama nestaje u leglu kriminala i korupcije.

"Činjenica da 90.000 radnika u Federaciji prima platu do 450 KM, a oko 260.000 radnika do 650 KM pokazuje koliko se vlast odrodila od vlastitog naroda i nije svjesna tezine zivota BH radnika.Na kraju, dovoljno je reci da četiri minimalne plate ne mogu pokriti osnovne životne potrebe koje iznose više od 2.000 KM", zaključuje Žuljević.