„Krajnje je vrijeme za završetak konflikta Kosova i Srbije. Nedostatak napretka utiče na razvoj i stabilnost obje zemlje i cijelog regiona“, kaže Miguel Berger, državni sekretar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova za Deutsche Welle. 

On naglašava da specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak i visoki predstavnik Josep Borrell imaju punu podršku Berlina. „Oni rade baš ono što treba: okupljaju dvije strane na razgovor".

„Na kraju će biti potrebni bolni kompromisi kako bi iz pregovora nikao obuhvatni, održivi i obavezujući sporazum koji objema zemljama omogućava članstvo u EU u perspektivi", navodi Berger u razgovoru za DW.

Upitan za izjavu kosovskog premijera Aljbina Kurtija koji je „suočavanje s prošlošću“ postavio kao uslov za razgovore, Berger kaže da je važna pretpostavka da se sve strane suoče sa svojom odgovornošću, i da je pomirenje samo tako moguće.

„Ali suočavanje sa prošlošću ne treba  biti preduslov dijaloga, inače do razgovora neće ni doći. Iz moje vizure, prije je tako da bi uspješni sporazum Kosova i Srbije olakšao suočavanje sa prošlošću“, dodaje njemački diplomata.

Za zajedničko tržište regiona

Evropska unija ostaje „najbliži i najpouzdaniji partner“ država zapadnog Balkana, dodaje državni sekretar Berger. On podsjeća na investicioni paket od devet milijardi eura koje EU planira za razvoj u regionu, posebno u vezi s ekološkom i digitalnom reformom, ali je iz nedavne posjete regionu ponio pomiješane utiske:

„Postoji određeno razočaranje, ali sam vidio i veliku bliskost i interesiranje za EU. Ali mi, dakle EU, moramo jasno staviti do znanja da ozbiljno mislimo kad govorimo o putu u EU. Zato je tako važno da pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom počnu što prije“, kaže dalje Berger za DW.

Na pitanje da li je možda zgodan međukorak zajedničko tržište regiona, naslonjeno na EU, on kaže:

„Njemačka vlada vidi budućnost država zapadnog Balkana u EU. Međurješenja koja se predlažu nisu prava rješenja, i ne žele ih ni vlasti ni ljudi u regionu. Istovremeno vidimo veliki potencijal za region u jačanju regionalne saradnje. Napretci na tom polju, recimo izgradnja zajedničkog regionalnog tržišta do 2024., podržavaju put šest zapadnobalkanskih država u EU“, navodi Berger.

On podsjeća da su na samitima Berlinskog procesa dogovoreni zajedničko tržište i međusobno priznavanje diploma, i naziva to važnim uslovom da se evropski investicioni plan uopće sprovede.

Tako je Berger još jednom naglasio da zvanični Berlin podržava zajedničko tržište (Common Regional Market – CRM), predstavljano kao alternativu inicijativi „Otvoreni Balkan" koju su, pod radnim imenom „Mini-Schengen“ pokrenuli lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

Saradnja sa Schmidtom u interesu građana BiH

Berger je boravio u regionu povodom zvaničnog stupanja na dužnost Christiana Schmidta kao novog visokog predstavnika u BiH. 

Na pitanje da li Schmidt može raditi u uslovima kada ga entitet RS „ne priznaje“, Berger odgovara da Schmidt ima legitimitet i široku međunarodnu podršku.

„Zalažemo se za to da sve strane prihvate da je konstruktivna saradnja sa njim u interesu ljudi u BiH i stabilnosti zemlje“, dodaje diplomata.

Primjerom izbora u Mostaru prošle godine, on ilustrira da su napretci mogući kada je tu politička volja. 

„BiH mora prevazići postojeću blokadu, sprovesti reforme i napredovati na putu u EU. Ljudi u toj zemlji su to zaslužili. Christian Schmidt će tome doprinijeti“.

Iskusni diplomata Migel Berger rođen je u Madridu 1961., a više od tri decenije je u njemačkoj diplomatskoj službi. Radio je u Bukureštu, Meksiko Sitiju i Njujorku, i na brojnim pozicijama u Berlinu.