Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je danas u Kupresu da do kraja godine očekuje završetak priče oko "legitimnog predstavljanja Hrvata u institucija BiH". 

„Još jedan poseban zadatak je moj zadatak, do kraja godine posvetiti se dugo pripremanoj priči oko osiguranja ravnopravnosti Hrvata i njegovom legitimnom predstavljanju u institucijama vlasti na svim razinama u BiH, i uvjeren sam da ćemo to u narednih par mjeseci završiti u ovoj kalendarskoj godini. Drugi, jednako važan, možda još važniji zadatak je koordinacija koju usuglašavamo s Vladom RH, otprilike to je danas dvanaest ministarstava Vlade RH sa sličnim institucijama koje sukladno našim ustavnim ovlastima imamo od općinske do državne razine, kako bi osigurali da mnogo izraženija sredstva i pomoć Vlade RH bude prepoznata u područjima BiH gdje živi naš narod. Vjerujemo da ćemo do kraja ovog mjeseca imati taj prvi sastav te koordinacije, kako bi se do kraja uključili u sve projekte EU koji preko Vlade RH osmišljamo da budu realizirani ovdje u BiH i Kupresu, zaključio je Čović.

Pitanje je na osnovu čega Čović temelji svoje samoupouzdanje da će osigurati "legitimno predstavljanje Hrvata", osim ako nema određena obećanja i podršku za izmjene Izbornog zakona po svojoj želji. Ne treba zaboraviti da je Čović bio prvi bh. zvaničnik koji je sa novoizabranim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom razgovarao u Dubrovniku i prije nego će Schmidt preuzeti dužnost u BiH. 

Schmidtove izjave na jednom simpoziju u Njemačkoj koje se išle naruku Čoviću kojeg je nazvao "pravim predstavnikom Hrvata" naišle su na negodovanje u bh. javnosti, a Schmidt nije detaljnije obrazložio svoju tvrdnju osim što su se iz OHR-a oglasili da visoki predstavnik nije zauzeo ničiju stranu. Kako je i sam rekao još uvijek posmatra situaciju da bi mogao poduzeti neke korake. 

Krajem ovog mjeseca u BiH bi trebao stići i Matthew Palmer koji će nadgledati program izborne reforme u Bosni i Hercegovini i biti glavni čovjek SAD na toj "vrućoj temi". 

Njemački analitičar Bodo Weber mišljenja je da je američka administracija napravila grešku te da su to još ostaci administracije Donalda Trumpa. 

Krajem septembra u BiH bi trebala stići i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, a u cilju postizanja dogovora oko reforme Izbornog zakona BiH. 

U vrijeme kada je BiH i njene institucije u potpunoj blokadi, bez usvojenog budžeta, bez projekata, zaustavljena na evropskom putu, a sve češće se prijeti disolucijom i odvajanjem Republike Srpske tvrdnje predsjednika HDZ-a liče na priču "dok se dvojica tuku, treći izvlači korist".

Nap.ba