Milanović je kazao da je za Hrvatsku najvažnije pitanje šta će biti s Europskom unijom u idućih 10 godina i da uspjeh hrvatskog članstva u njoj mjeri samo izvlačenjem novca iz europskih fondova.

Kada je 2016. godine Britanija odlučila napustiti Europsku uniju, Milanović kaže da se pitao "koja je sudbina EU-a ako su oni vani".

Kaže kako ne vjeruje da bi uskoro neka zemlja mogla krenuti britanskim stopama, pa ni Poljska.

Govoreći o Srbiji, Milanović je rekao da je "najteža stvar" to što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić "bio jedan od najistaknutijih ratnih huškača 90-ih" i smatra to preprekom.

Milanović smatra da Srbija "nema snažnu namjeru" ući u EU, dok se Sjeverna Makedonija i Albanija "snažno trude i bore". 

Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, 8. poglavlje - Tržišno natjecanje, otvorila je krajem juna prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom privremeno je zatvorila tri poglavlja. Sjeverna Makedonija dobila je status kandidatkinje EU-a 2005., godinu i pol dana nakon Hrvatske, a Hrvatska je već osam godina članica EU-a. Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni su kandidati", kazao je Milanović.

Kad je riječ o Afganistanu koji je ponovno pod vlašću talibana, a svi vojnici NATO-a napustili su tu zemlju Milanović smatra da su se hrvatski vojnici "trebali povući još prije 10 godina" nakon ubistva šefa al-Kaide Osame bin Ladena i kaže da se "nikada nije zavaravao" idejom da će biti išta od demokracije u Afganistanu.

No, nije manje važno što je posljednji dio intervjua bio posvećen pitanjima studenata.

Prva se za riječ javila jedna studentica socijalnog rada upitavši Milanovića kako kao predsjednik pridonosi međuresornoj suradnji u Vladi i općenito komunikaciji izvršne vlasti s građanima.

Predsjednik joj je odgovorio da se time više ne bavi pošto prema hrvatskom Ustavu predsjednik nema jake izvšne ovlasti kao Vlada čiji je to zadatak. 

"Zadatak svake vlasti je da jasno komunicira legislativne okvire javnosti. Nekad je to u Hrvatskoj izgledalo drugačije, ali stvari su se promijenile onog trenutka kad smo prihvatili stečevinu EU", kazao je između ostalog Milanović.

Zatim je Milanoviću postavio pitanje student iz Dubrovnika koji se predstavio kao Luka. Predsjedniku je postavio pitanje na engleskom jeziku ali Milanović ga je odmah pitao odakle stiže. 

Student Luka pitao je kako se Milanovićeva politika u globalu odražava na mlade pošto je u hrvatskom društvu prisutna svojevrsna bipolarizacija pri čemu su starije generacije istraumatizirane Domovinskim ratom i pretežno su konzervativno orijentirane. 

Milanović je tada pred kamerama objašnjavao povijest Dubrovnika kazujući kako je Ragusa talijansko ime za taj drevni grad, ali da je to grad s hrvatskim korpusom i slavenskim jezikom koji se tamo priča oko 400 godina. 

"Luka ti kažeš da su starije generacije konzervativne, ja se s tim ne bih složio. Kad sam bio u svom političkom aktivizmu bio sam okružen ljudima u srednjim godinama i tada smo imali socijaldemokratska načela", kazao je Milanović naglasivši da postoji razlika u gledanju na konzervativizam u Hrvatskoj, Engleskoj i Americi. 

Sljedeće pitanje postavio je student političkih nauka s Columbia Universityja upitavši Milanovića kako gleda na inicijativu Otvorenog Balkana koju predvode Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija. 

"Ne vidim u tome ništa sporno. Ne želim biti ciničan ali Beograd je do sada predvodio mnoge inicijative. Vidjet ćemo tko od toga ima koristi i kako će se situacija razvijati", kazao je Milanović te je dodatno u nekoliko rečenica objasnio politička previranja na jugoistoku Europe. 

Posljednje pitanje postavio mu je student medicine kojeg je zanimalo kako će Hrvatska riješiti problem s BiH oko izgradnje Pelješkog mosta.

"Problem u BiH postoji već duže vrijeme, a u Sarajevu tri entiteta praktički ne postoje već državu predstavljaju Bošnjaci. Mi smo s Pelješkim mostom ostvarili stoljetni san naših građana i spojili teritorij, a iznimno mi je drago što je to prepoznao i Bruxelles", kazao je Milanović,