Predsjednik Saveza Roma BiH Dervo Sejdić je Christianu Schmidtu poslao otvoreno pismo, nakon niza javnih istupa u kojima je između ostalog, kazao kako Bošnjaci biraju Hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Sadržaj pisma se nije dopao političarima u Hrvatskom narodnom saboru, pa su ga optužili da je stao na bošnjačku stranu. O optužbama HNS-a, presudi Sejdić-Finci, Dejtonskom sporazumu, ali i  drugim temama, Sejdić je govorio za „Slobodnu Bosnu“.

Nedavno ste uputili otvoreno pismo visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu u kojem ste ga upozorili da predstavlja EU i da se prema njihovim uputama treba ponašati prema BiH. Da li ste do danas dobili njegov odgovor?

-Da, uputio sam otvoreno pismo Christianu Schmidtu u kojem ga upozoravam da u svojim razmišljanjima i radu na izmjeni Ustava i Izbornog zakona BiH ne zaboravi uključiti i pripadnike “ostalih” građana kojih je po mojim procjenama od 350 do 400.000 uključujući i građane BiH koji ne pripadaju niti konstitutivnim narodima niti nacionalnim manjinama. Mi smo kao što sam naglasio i u pismu vrlo bitan subjekat u izbornim procesima u BiH. Odgovora od strane Ureda visokog predstavnika još uvijek nema, a da li će ga biti ili ne ostaje da se vidi.

 ČOVIĆU SMETA ISTINA

Na Vaše pismo reagovao je i HNS i uputio Vam kritike, iako niste u pismu spominjali Komšića, Čovića, SDA... Zbog čega im smeta što ste pisali Christianu Schmidtu?

-U svom pismu nisam spominjao Komšića i Čovića, niti se dovodio u vezu sa SDA. Isključivo sam govorio o građanima iz reda „ostalih“ i propustima zvaničnika međunarodne zajednice, jer nas nisu uključivali u razgovore-pregovore na temu provedbe presude u predmetu Sejdić i Finci, jer nas se tiče. U te razgovore isključivo su bivali pozivani pripadnici konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ovakve propuste ne bi trebao činiti gospodin Schmidt, jer će se opet, u koliko nas se bude i dalje isključivalo, razgovori voditi oko ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Vjerujem da znate „da kad se nema argumenta za repliku onda vas povezuju sa nemogućim, pa mene povezuju sa SDA ili bošnjačkim plaćenikom ili sa nekim tobože iz međunarodne zajednice, koji me potplaćuju. A ja samo zahtjevam ravnopravnost za neravnopravne građane u Bosni i Hercegovini.

Koga  je konkretno pogodilo vaše pismo?

-Moje pismo najviše je pogodilo HNS, a direktno kako se čini gospodina Čovića, koje nisam pominjao u pismu. Vjerujem da je gospodinu Čoviću zasmetala istina.

Kako komentarišete izjave koje dolaze iz Čovićevih redova da su podjednako diskriminisani Hrvati i Romi?

-Kod ovog navoda gospodina Čovića i HNS-a sam se zamislio i sam sebe upitao:“Da li sanjam i da li je moguće da čovjek zaista stavlja u isti koš diskriminacije Hrvata i Roma u Bosni i Hercegovini?“

Na takvu konstataciju sam i reagovao, pitajući HNS i gospodina Čovića, koliko je Hrvata na pozicijama načelnika općina, ministara na svim nivoima ili parlamentaraca, a koliko je Roma na tim pozicijama? Da smo mi Romi za razliku od Hrvata, diskriminirani od politike i političara pripadnika konstitutivnih narod u BiH?

Istina zaboravio sam ih pitati ko blokira formiranje vlasti u Federaciji, Hrvati ili Romi? Ko je predsjednik Federacije Rom ili Hrvat pa mu odgova i tehnički mandat i prima platu? 

Šta mislite o mogućnosti da novi visoki predstavnik nametne izborni zakon?

-Mislim da nametanje bilo koje vrste pa i nametanje Izbornog zakona ne bi bilo dobro. Nametanjem bi došli do veće političke krize i blokada nego što je trenutno imamo. Još uvijek smatram da u okvirima domaćih kapaciteta i pameti imamo dovoljno resursa za razgovor i dogovor. Nažalost u BiH se skoro uvijek kreće sa najtežim momentima za dogovor, umjesto da se dogovori najmanji zajednički interest te kad to profunkcioniše, a može, onda dogovarati i ona politički teža pitanja.

Na političkoj sceni zadnjih godina stalno su neka propucavanja bilo da se radi od Dodiku, Čoviću ili Izetbegoviću, uz sve to ovom društvu omča oko vrata je i Dejtonski sporazum čije raspakivanje se često spominje. Da li je dobro za BiH ukoliko on bude raspakovan?

-Više puta u javnosti sam rekao da je Dejton zaustavio rat i oružana neprijateljstva, ali je isto tako omogućio da ga svako koristi kad mu zatreba odnosno odbaci kad mu ne ide u prilog. Problem Dejtona je to što ga u BiH svak tumači iz svog ugla, a ne iz njegovog originalnog izvornog tumačenja.

Zato bi bilo dobro njegovo raspakivanje i uređivanje u skladu sa međunarodnim standardima u svakom pogledu, da ga svaki građanin može uživati bez obzira na njegovo ime, porijeko, socijalni status, kulturu i tradiciju, etničku i vjersku pripadnost, boju kože i mjesto prebivališta. Raspakovati Dejton bilo bi dobro i iz razloga da pojedinac ne može zbog svog nezadovoljstva blokirati rad institucija i sistema.

Sad će skoro 12 godina od presude Sejdić-Finci jeste li se umorili od čekanja da pravda bude zadovoljena?

-Nisam se umorio, jer izboriti pravo nije jednostavan niti brz proces, naročito kod nas u Bosni i Hercegovini sa ovako podijeljenim društvom i etnonacionalističkim političkim opcijama na vlasti. To što će uskoro i 12 godina od donošenja presude od strane Visokog sudskog vijeća evropskog suda za ljudska prava, niti je dug rok niti vrijeme koje bi me umorilo. Istina, nisam očekivao da će se otegnuti ovoliko dugo. Sebe sam obavezao da ću se dok sam živ borit za ravnopravnost svih građana u Bosni i Hercegovini, još sam zdrav i živ.

ROMSKU DJECU U BIH KATEGORIŠU

Općenito koliko ste zadovoljni pravima Roma u BiH?

-Iskreno, bio bih zadovoljniji da su Romi zadovoljniji svojim građanskim pravima, nego li ja pravima Roma. Žalosno je da zbog toga što smo Romi nemamo jednak pristup građanskim pravima, socijalno ekonomskim obrazovno kulturnim pravima i zdravstvenim uslugama. Našu djecu u nekim dijelovima BiH kategorišu kao djecu sa posebnim potrebama pri upisu u prvi razred osnovne škole jer ne znaju srpski jezik, slučaj u Bijeljini. U isto vrijeme ne preduzima se skoro ništa da djeca budu uključena u vrtičko-predškolsko obrazovanje kako bi savladala tu prepreku. Žalosno je to da je govor mržnje prema Romima u porastu jer se za Rome kreiraju akcioni planovi kako bi se socijalno ekonomski status poboljšao ili doveo u ravan sa minimumom evropskih standarda. Žalosno je to da i ako postoje poticajne mjere za zapošljavanje Roma, neki poslodavci ne žele da ih koriste jer su im stereotipi i predrasude prema Romima duboko ukorijenjene. Žalosno je i to da institucije koje zagovaraju upošljavanje Roma u institucijama BiH u svojim administracijama nemaju uposlenog Roma ili Romkinje, jer zbog njiove korupcije i nepotizma Romi trpe nezaposlenost i isključenost.

Sarađujete i sa gradonačelnicom Sarajeva, odnosno jedan ste od savjetnika Benjamine Karić. Kakva je saradnja?

-Da ja sam član Savjeta gradonačelnice i savjetnik za pitanja nacionalnih manjina sa fokusom na Rome, sa ponosom. Naša saradnja od samog imenovanja Savjeta je izuzetna što će se u skorije vrijeme i pokazati aktivnostima na unapređenju saradnje, promocije historije, kulture i jezika nacionalnih manjina grada Sarajeva, ali i drugim aktivnostima jačanja multikulturalnosti i multietičnosti Grada u kojem ima mjesta za sve njegove stanovnike i goste.

Razgovarala: Elvira KOKOR