Britanski The Guardian u opširnom tekstu Sama Jonesa iz Madrida najavljuje dolazak i izložbu sarajevske Hagade u Madridu, Sevilji, a onda možda i u Barceloni krajem ove godine. Jones u svom tekstu navodi kako će ovo biti svojevrstan povratak Hagade ondje gdje je nastala i odakle je donesena u Bosnu i Hercegovinu. „Neprocjenjiva sefardska jevrejska knjiga, čije su stranice umrljane vinom nekako preživjele egzil, inkviziciju, uspon i pad carstva, dva svjetska rata i bosanski sukob, vraća se kući. Na neki način”, piše Jones.

Jones čitaocima pojašnjava da se kodeks koji se naziva „Sarajevska Haggada“ u našem glavnom gradu čuva od najmanje 1894, te da se vjeruje da je izrađen u sjeveroistočnoj Španiji oko 1350. godine najvjerovatnije kao vjenčani dar i znak vezivanja dvije istaknute jevrejske porodice.

“Kao i sve Hagade, sadrži priče, molitve, pravila i rituale Pashe. No, za razliku od većine, i suprotno zabrani ‘isklesanih slika’, mnoge od 142 stranice izbijeljene teleće kože ukrašene su živim ilustracijama stvaranja odlučno okrugle Zemlje, ropstva u Egiptu i Mojsijevog vođenja židovskog naroda prema obećanoj zemlji. Na drugom mjestu, ogromna zmija nagovara Evu da pojede zabranjeno voće, Noa isplovljava u svojoj arci, a Sodomu i Gomoru izgori vatra. Slike, koje su posljednji put viđene u Španiji prije protjerivanja Jevreja 1492. godine, sada se mogu vidjeti u Madridu na izložbi koju su organizovali španski vladin centar Sefarad-Izrael i Ambasada Bosne i Hercegovine. Dok je original, koji se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, previše vrijedan za putovanje – njegove 52 faksimilne slike nude rječit sažetak vještine, truda i predanosti koje su uložene u izradu knjige”, navodi Jones.

The Guardian prenosi I riječi Jakoba Fincija, predsjednika Jevrejske zajednice BiH, ali i bivšeg bh. diplomate koji ističe da je Hagada poznata po “svom peripatetičkom postojanju i nadnaravnim moćima izdržljivosti kao i po svom vjerskom i kulturnom sadržaju”.

“Ova izložba govori o dijeljenju ove izuzetne priče i prikazivanju ljudima ljepote knjige i njenog preživljavanja. To je važna knjiga za Jevreje u cijelom svijetu, ali najviše za Jevreje Bosne i Hercegovine“, kaže Finci.

Britanski dnevnik navodi i historijske pojedinosti o putu Hagade od Španije do Bosne i Hercegovini i vjerovatne razloge za njeno preživljavanje.

„Nakon što je napustila Španiju tokom protjerivanja, Hagada se pojavila u Italiji 1609. godine kada je svećenik koji je radio za rimsku inkviziciju dodao bilješku koja to potvrđuje nije sadržavao ništa što bi moglo uvrijediti senzibilitet Katoličke crkve. Odatle je stigao do Sarajeva, gdje ga je 1894. godine sefardska porodica prodala nacionalnom muzeju. Osoblje muzeja sakrilo ga je kada je 1941. počela nacistička okupacija, sakrivši ga u džamiji u planinama. Nešto više od pola stoljeća kasnije, Hagada je preživjela teško granatiranje tokom opsade Sarajeva”, navodi Jones.

Uz ovo dodaje i riječi Jakoba Fincija da nije čudno to što se na Hagadu počelo gledati kao na talisman te da je uvijek spašavana od onih koji nisu Jevreji i da je zbog toga postala svojevrsni simbol Sarajeva.

“Sarajevska Hagada uopće nije jako poznata u Španiji. Mislim da mnogi Španjolci razmišljaju o sefardskim Židovima kao likovima iz književnosti, a mi volimo pokazivati ​​ljudima da oni još uvijek postoje u 21. stoljeću i da imaju duboku ljubav i nostalgiju za zemljom koja ih je zapravo protjerala“, kazao je Miguel de Lucas, predsjednik Sefard-Izrael Centra koji izražava nadu da će izložba pomoći približiti modernu Španiju njenoj prošlosti i kulturi muškaraca, žena i djece koje su kralj Ferdinand i kraljica Isabella izbacili iz svoje domovine.

Čitaoci The Guardiana su upoznati i sa životnom pričom Jakoba Fincija pa tako Jones navodi da je Finci rođen u koncentracionom kampu na hrvatskom otoku Rabu 1943, a da danas predvodi zajednicu koja ima oko 1.000 članova od kojih su 3/4 Sefardi, a da je više od 85 posto njenih članova stradalo u Holokaustu. Finci prema The Guradianu, u maloj knjizi koja je nalik feniksu, zbog daljina koje je prevalila i ratova koje je preživjela vidi staru, ali trajnu poruku.

„Nadam se da će ih ova izložba u Španiji podsjetiti na ono što su izgubili 1492. kada su izgubili Židove i sve što su Jevreji napravili, uključujući Hagadu“, kazao je Finci.

N1