Alma Čolo, predsjedavajuća Interresorne parlamentarne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva i Vehid Šehić, pravni ekspert i član Koalicije „Pod lupom“ govorili su o izmejnama izbornog zakonodavstva BiH u svjetlu minule posjete specijalnog američkog izaslanika Matthewa Palmera zaduženog za ovu oblast.

Čolo je kazala da trenutna politička kriza nesumnjivo utiče na rad Interesorne radne grupe jer od jula više ne zasjedaju.

"Poslanici iz RS-a ne žele da učestvuju u radu, a bez njih nemamo kvorum i ne možemo raditi. Sva nastojanja da dogovrimo nastavak rada nisu uradila plodom. Nismo puno uradili do sada. Izborni zakon ima 20 poglavlja, uspjeli smo obaviti raspravu o 7 i došli smo do delikatnog koji se odnosi na Predsjedništvo BiH. Razmotrili smo sve preporuke OSCE-a, Venecijanske komisije, „Transparencyja“, „Pod lupom“ i pokušali da razgovaramo o svemu i mogućim prijedlozima rješenja. Članovi Interresorne radne grupe su zauzeli stav da treba glasati u paketu na kraju, kad o svemu obavimo raspravu. Do sada nismo nijedno konkretno rješenje uspjeli dogovoriti", rekla je Čolo.

Šehić je rekao da smo već duže taoci politika te da zbog nove blokade ni ova Interresorna grupa ne može doći do rezultata. Govoreći o presudama Evropskog suda za ljudska prava, kazao je da je za njega najbitnija odluka u slučaju „Zornić“.

"Ona u cijelosti svim građanima u BiH s napunjenih 18 godina daje aktivno i pasivno biračko pravo bez obzira gdje živjeli. Skeptik sam da će doći do rješenja. Sem implementacije odluka Evropskog suda, koje zahtijevaju i ograničene izmjene Ustava BiH i kad je u pitanju Dom naroda, mora se voditi računa da se Dom naroda FBiH bira i na osnovu Ustava FBiH. I tu mora doći do određenih promjena kako bi se sve ispoštovalo. Možemo doći do promjena Izbornog zakona, međutim, ako se ne uvedu nove izborne tehnologije u izborni proces, kako bi se vratio integritet izbornog procesa, opet ćemo imati izbore 2. oktobra sljedeće godine gdje ćemo opet sumnjati u izborne rezultate", pojasnio je Šehić.

Kaže da je ključni problem što se sve pokušava rješavati u paketu.

"Ostaju nam neriješena pitanja gdje postoji saglasnost. Želio bih da se glasa o svakom prijedlogu. Bojim se da ovako neće proći ni izmjene koje su tehničkog karaktera", rekao je Šehić.

Komentirajući posjetu Palmera, Čolo je kazala da međunarodni zvaničnici mogu pomoći vršeći određeni pritisak na političare u BiH.

"Imamo opći konsenzus u Parlamentu, SDA i drugih građanih stranaka, da ispunimo obaveze Evropskog suda za ljudska prava. To je promjena Ustava u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo i Dom naroda. Tu nema puno promjena, to je brisanje prefiksa za članove Predsjedništva BiH i da u Dom naroda ne mogu samo ulaziti tri konstitutivna naroda već i da se mora omogućiti i Ostalima iz RS-a i iz FBiH. Međutim, gospodin Čović je ultimativan, on kaže da, ako nema legitimnog predstavljanja, HDZ neće pristati ni na jednu izmjenu Izbornog zakona – rekla je Čolo.

Istakla je da se boji bojkota HDZ-a, a sada i SNSD-a.

Šehić smatra da, nažalost, bez pritiska međunarodne zajednice nećemo moći uraditi reforme izbornog zakonodavstva i pravosuđa.

"Dobra stvar je što će izbori biti zakazani i što ne ovise od političkih stranaka u BiH. Postoje rješenja, ali nema uspješne politike bez kompromisa i dijaloga. Niko ovdje nije toliko jak da može postavljati ultimativne zahtjeve", kazao je Šehić.

Čolo je kazala da HDZ želi tri izborna područja u FBiH, jedno dominantno naseljeno bošnjačkim stanovništvom, drugo dominantno hrvatskim i treće kao mješovito.

"To vodi u novu diskriminaciju i to je model koji se ne smije prihvatiti. Oni uporno ne žele brisanje prefiksa, žele da prefiks Hrvat zacementiraju", rekla je Čolo.  

Smatra da ćemo ostati u blokadi ako se ne nađe kompomis.

"Ovo je ključni trenutak da se napravi pritisak, da svi popuste. Palmer je rekao da rješenja koja zagovara neće potpuno zadovoljiti sve strane", dodala je Čolo.

Šehić je istakao da su građani najveći gubitnici te da Izborni zakon treba da štiti izbornu volju građana, a ne političara, navodi Hayat.