Najava da bi cijena električne energije u Bosni i Hercegovini mogla biti drastično veća uznemirila je građane koji ionako jedva sastavljaju kraj sa krajem. Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Fadil Novalić kako bi smirio napetu situaciju izjavio je da ipak poskupljenja neće biti. Međutim stručnjaci nisu istog mišljenja.

Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice u razgovoru za "Slobodnu Bosnu" kaže da energetska tranzicija košta i to moraju plaćati potrošači.

"BiH samo odgađa potrebne promjene, dok se protiv nje vodi čak osam sporova. Oba entiteta na veliko finansiraju rudnike uglja, što je sasvim suprotno pravilima državne pomoći."

BIH ODGAĐA POTREBNE PROMJENE

-Kako komentarišete izjavu premijera Federacije BiH Fadila Novalića od prije nekoliko dana u kojoj je javno obećao građanima da će cijene električne energije ostati iste?

-Cijene električne energije u BiH su daleko ispod troškova već decenijama. Mogu da razumijem, da je to činjenica za socijalno ugrožene, ali zašto je to činjenica za sve, i one koji mogu plaćati višu cijenu. Taj sistem opšteg subvencionisanja plaća se kroz entitetski budžet, kroz previsoke cijene struje za industriju i kroz gubitak Elektroprivrede BiH i samo odgađa potrebne promjene.

U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, objavljenom 2017. godine, navedeno je da Bosna i Hercegovina najzagađenija zemlja u Evropi, čemu su zaslužne i termoelektrane. Stopiranjem izgradnje bloka 7, možemo li reći da su građani jednim dijelom i na dobitku?

-Blok 7 morao bi biti izgrađen s odgovarajućim filterima. Problem su stare termoelektrane bez filtera. To su u BiH sve postojeće osim Ugljevika, gdje filteri postoje, ali trenutno ne rade.

Bosna i Hercegovina stalno je pod nekim sankcijama Energetske zajednice. Koliko se sporova vodi protiv BiH i koji su to sporovi?

-Protiv BiH se vodi osam sporova.

Prekršajni postupci koji se odnose na BiH obuhvataju sva područja djelovanja prema Ugovoru o osnivanju Energetske zajednice: kršenje obveza iz oblasti zaštite okoliša (TE Ugljevik 3 i udio sumpora u gorivima), električne energije (nerazdvajanje operatora distributivnog sistema u oba entiteta i nepreuzimanje odredbi Trećeg energetskog paketa); državne pomoći (garancija Vlade FBiH za TE Tuzla blok 7); neprimjenjivanje Direktive o energetskoj efikasnosti i Uredbe 347 o energetskoj infrastrukturi, iz oblasti: gasa – Drugi paket i nepreuzimanje odredbi trećeg paketa.

INSPEKCIJE ŠTITE TERMOELEKTRANE, UMJESTO DA ŠTITI LJUDE

Da li ste zadovoljni saradnjom s institucijama kada je riječ o ispunjavanju uslova Energetske zajednice?

-Osnovni problem je nefunkcionisanje organa vlasti. Vijeće ministara BiH već godinama ne šalje u Parlament davno izrađeni nacrta državnog zakona o tržištu električne energije i gasa, dogovorenog između dva entiteta, Evropske unije i Sekretarijata Energetske zajednice. Oba entiteta na veliko finansiraju rudnike uglja, po mom mnijenju sasvim suprotno pravilima državne pomoći, dok Vijeće državne pomoći žmiri. Razdvajanje operatora distributivnih sistema, obaveza iz 2006.godine, ne postoji. Na području gasa u Federaciji BiH nema zakona. Da bi postojao barem loš zakon, ali nema zakona uopće. Direktiva o velikim ložištima se ne poštuje, posebno vezano za sumpor dioksid i prašinu i inspekcije štite termoelektrane, umjesto da štite ljude.

Šta je najizvjesniji scenario za BiH kada su u pitanju CO2 takse, kako da javnost percipira nova oporezivanja?

-Novo oporezivanje nikad nije prijatno. EU uvodi takozvani granični karbonski mehanizan, Carbon Border Adjustment Mechanism. To će imati posljedice i za BiH. I sama BiH će na svom teritoriju prije ili kasnije uvesti CO2 taksu. Energetska tranzicija košta i to moraju plaćati potrošači, ali postojeća politika odgađa promjene što duže je moguće. Jednom će se stare termoelektrane razpasti i tad će biti cijena dupla.

Šta bi bila vaša poruka za javnost u Bosni i Hercegovini ovom trenutku?

-Jeftina struja je iluzija koja se skupo plaća.

(Razgovarala:E. KOKOR)