DEMOKRATSKA FRONTA: Stranka koju su pojeli smutljivci

Emir Suljagić i Reuf Bajrović u proljeće 2013. nisu bili čak ni članovi stranke, u kojoj će dvije godine kasnije donositi sve ključne odluke

  • Politika

  • 10. Jun. 2015  11. Jun. 2015

Kada je u proljeće 2013., pola godine nakon što je napustio SDP BiH, u Sarajevu osnovana Demokratska fronta, među više od 400 delegata, pristiglih iz svih dijelova BiH, nije bilo dvojice danas najbližih suradnika predsjednika stranke Željka Komšića - Emira Suljagića i Reufa Bajrovića.

Aktualni državni doministar obrane Suljagić i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Bajrović u to vrijeme nisu bili čak ni članovi stranke, u kojoj će dvije godine kasnije donositi sve ključne odluke.

Podsjetimo da su na osnivačkoj skupštini Demokratske fronte, pored lidera Željka Komšića, za potpredsjednike stranke izabrani Hanka Vajzović, Milan Mandilović i Karolina Karačić, dok je na funkciju generalnog tajnika imenovan Sifet Podžić.

Istodobno su članovi stranačkog Predsjedništva postali Mensura Beganović, Konstantin Jovanović, Maja Stapić, Stanko Vasić, Damir Marjanović, Munir Alibabić Munja, Ivica Šutalo, Alija Šuko, Ekrem Prošić i Dejan Pavić.

No, jedva da je prošla godina dana, a iz rukovodstvo Demokratske fronte već su se povukla četiri „utemeljitelja“; Dejan Pavić, Munir Alibabić, Damir Marjanović i Konstatin Jovanović, i to ponajviše zbog neslaganja sa stranačkom kadrovskom politikom.

Pripreme za osnivanje Demokratske fronte trajale su mjesecima, još od ljeta 2012., kada se Željko Komšić definitivno razišao s partijskim kolegama iz SDP-a, ali je na samom početku bilo jasno kako nova politička opcija neće privući samo razočarane socijaldemokrate.

Ne računajući njegove tadašnje savjetnike u Predsjedništvu BiH, uz Komšića su među prvima stali Sifet Podžić, Hanka Vajzović, Milan Mandilović i Karolina Karačić, koji su odranije imali i privatne i poslovne relacije sa Strankom demokratske akcije, odnosno, njihovim kadrovima u stranačkom Odboru za odbranu i sigurnosnu politiku.

Umirovljeni general Armije BiH Sifet Podžić je do početka rata bio zamjenik komandanta Vojne policije JNA u sarajevskoj kasarni Viktor Bubanj i njegov je pretpostavljeni bio general Fikret Muslimović sa kojim je, jednako tako, odranije bio blizak i Milan Mandilović.

Ranije smo pisali da je Smajo Karačić, suprug sarajevske kantonalne ministrice za rad i socijalnu politiku Karoline Karačić, bio rezervni policajac i ratni logističar iz kvote Bakira Alispahića, čiji je kadar i dugogodišnji šef Komšićevog ureda Amir Ibrović, inače, nekadašnji radnik Službe državne bezbjednosti RBiH.

Hanka Vajzović se, opet, s kolegama iz SDA zbližila u vrijeme dok je bila zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, kada je i uspostavljena politička suradnja između te dvije stranke.

Napomenimo da je početkom 2013., dok se pripremala kadrovska okosnica Demokratske fronte, Odbor za odbranu i sigurnosnu politiku SDA, kojim su rukovodili Fikret Muslimović i Bakir Alispahić, djelovao u punom kapacitetu.

U to su vrijeme, također, bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH iznimno dobro surađivali - spekulira se da je Bakir Izetbegović itekako utjecao na odluku Željka Komšića da napusti SDP i formirati vlastitu stranku.

No, problem je nastao kada je došlo do međufrakcijskog sukoba unutar najjače bošnjačke stranke koji se reflektirao i na Demokratsku frontu, budući da su članovi bliski „otpadniku“ Alispahiću kasnije postali najžešća opozicija koalicijskim partnerima iz SDA.

(Integralni tekst možete pročitati u novom broju Slobodne Bosne, koji je u prodaji od četvrtka, 11. juna.)

trenutak ...