Američka ambasada u Beogradu izrazila je nerazumjevanje zbog davanja javnog prostora osuđenom ratnom zločincu da promoviše oslobađanje osuđenika za ubistvo prvog demokratski izabranog premijera u Srbiji, prenosi Glas Amerike (VOA).

"Teško je razumjeti zašto osuđeni ratni zločinac raspolaže javnim prostorom u kojem promoviše oslobađanje osuđenika za ubistvo prvog demokratski izabranog premijera u Srbiji", navodi se u odgovoru portparola ambasade SAD u Beogradu povodom peticije kojom se traži oslobađanje ubice premijera Zorana Đinđića.

Osuđeni ratni zločinac Dragan Vasiljković sprovodi peticiju kako bi se od predsjednika Srbije tražilo pomilovanje Zvezdana Jovanovića, osuđenog ubice premijera Zorana Đinđića i bivšeg pripadnika rasformirane Jedinice za specijalne operacije (JSO).

Portparol američke ambasade također je ukazao da bi najbolje bilo postaviti to pitanje vlastima Srbije, što je Glas Amerike i učinio, ali do zaključenja teksta nisu stigli odgovori ni iz kabineta premijerke Ane Brnabić, niti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Predsjednici Vlade i predsjedniku Srbije upućena su pitanja da li je primjereno da se sprovodi kampanja za pomilovanje osuđenog ubice premijera Srbije, kako na to Vlada i premijerka Srbije/predsjedništvo i predsjednik mogu najprimjerenije reagovati, zašto do sada nije ništa učinjeno tim povodom, i da li ovakve i slične kampanje mogu naštetiti imidžu Srbije kao regionalnog partnera imajući u vidu aktuelne tenzije i historiju Balkana ispunjenu konfliktima.

Jedini zvaničnik iz redova vlasti koji je reagovao tim povodom je Dragan Šormaz, koji obavlja funkciju poslanika vladajuće Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije i član je nekoliko parlamentarnih odbora, delegacija i grupa prijateljstava, navodi Glas Amerike.

Šormaz je najavio da će protiv Dragana Vasiljkovića podnijeti krivičnu prijavu čim bude utvrdio gdje je uspješno organizovano prikupljanje potpisa za pomilovanje ubice premijera Srbije, a za Glas Amerike nedavno je pojasnio svoje motive za to.

"Da vi tražite puštanje na slobodu čovjeka koji je priznao, koji je do detalja opisao kako je pucao na Zorana Đinđića. Znači, ubijen je predsjednik vlade ubijen je otac, ubijen je čovjek. Zločinac koji tako nešto uradi svjesno u namjeri, mora da snosi najveće moguće sankcije. Tačka, nema opravdanja. Nema abolicije, nema ničega", rekao je Šormaz.

Potpisi se prikupljani na nekoliko lokacija u Beogradu, pod okriljem nevladine organizacije pod nazivom "Fondacija Kapetan Dragan za odbranu Srba bilo gdje u svijetu progonjenih grijehom rođenja". Pored djelovanja u glavnom gradu, fondacija je uspješno zakupila prostorije i u Subotici.

U blizini štandova su, prema izvještajima nekoliko medija uz Vasiljkovića, viđeni su i pripadnici ultradesničarske organizacije Levijatan, koja plasirajući stavove o zaštiti životinja promoviše ekstremističke ideje. Ustavnom sudu Srbije podnijeta je inicijativa za zabranu te organizacije.

Glas Amerike podseća da je Dragan Vasiljković u Hrvatskoj odslužio 13,5 godina zatvora zbog presude o ratnom zločinu u Kninu i Glini tokom sukoba 1990-ih. Tokom procesa je između ostalog dokazano da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih jedinica juna i jula 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi mučio, zlostavljao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

U martu 2020. pušten je iz zatvora i potom protjeran iz Hrvatske i od tada se nalazi u Srbiji, gdje je čest gost televizijskih stanica tabloidne forme, čiji vlasnici gaje bliske veze sa vlastima Srbije.

Helsinška komisija, nevladina agencija američke vlade čiji je osnivač Kongres, ocijenila je za Glas Amerike da se promovisanje pomilovanja osuđenika za ubistvo premijera Srbije predstavlja inicijativa koja je direktno suprotstavljena Srbiji.

Prema navodima Helsinške komisije, Jovanovićev slučaj i nedavni napori za njegovo oslobađanje pokazuju da su isti ljudi koji su počinili užasne zločine nad nedužnim ljudima u susednim zemljama takođe voljni da se uključe u nasilne radnje u Srbiji i protiv Srbije, ili da podrže one koji to čine, a sve zbog moći i privilegija.

"Kao odgovor, očekujemo da će vladajuće institucije i pravosuđe Srbije podržati pravdu i suprotstaviti se krivičnom nasilju riječima i djelima, bez obzira ko je počinilac i ko je žrtva", precizirano je u odgovoru Helsinške komisije.

Zvezdan Jovanović, bivši oficir Jedinice za specijalne operacije (JSO) Resora državne bezbjednosti, služi kaznu od 40 godina zatvora zbog ubistva premijera Srbije u dvorištu zgrade Vlade Srbije 12. marta 2003. Na istu kaznu osuđen je i nekadašnji komandat te jedinice Milorad Ulemek.

Ukazuje se da je Jedinica za specijalne operacije koja je bila posebna formacija koju je osnovala Državna bezbjednost Srbije rasformirana poslije Đinđićevog ubistva.

Politička pozadina Đinđićevog ubistva nikada nije otkrivena.