Veličina trebinjske piste usporediva je s onima u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani i Dubrovniku, a o tome što s ekonomskog, geopolitičkog, ekološkog, geostrateškog i drugih gledišta za Hrvatsku znači gradnja aerodroma komentirao je doc. dr. sc. Tonći Prodan, stručnjak za terorizam i nacionalnu sigurnost, direktor tvrtke "Portus et Navem" za poslovno i sigurnosno savjetovanje.

"Projekt je korak do konkretne realizacije"

"Što se tiče same zračne luke i ekonomskog aspekta, intencija za njenu izgradnju seže duboko u prošlo stoljeće, ali ni jedna vlast dosad taj projekt nije uspjela realizirati. Pompozno se najavljivao i u prošlom desetljeću, no od toga nije bilo ništa. Recentni medijski istupi političara iz Republike Srpske i Srbije govore o tome da je ovaj put namjera ozbiljna i korak do konkretne realizacije, to više što je već izrađena određena dokumentacija vezana za cijeli projekt", kazao je Prodan za Slobodnu Dalmaciju.

"Prema projekcijama prometa koji bi se u idućih petnaestak godina morao ostvariti kroz buduću zračnu luku Trebinje, njezina ekonomska isplativost je upitna, to više što manje hrvatske zračne luke ostvare približno jednak godišnji promet koji bi buduća trebinjska zračna luka morala ostvariti na godišnjoj razini", smatra Prodan.

"Srbija za RS želi poseban status u BiH"

Dodao je da projekt neprijeporno može biti "alat" za ostvarivanje srpskih nacionalnih ekspanzionističkih ciljeva.

"Srbija za Republiku Srpsku, gdje bi trebala biti izgrađena spomenuta zračna luka, želi poseban status u BiH, što je u svemu sukladno velikosrpskom modelu "srpskog sveta" i svih Srba u jednoj državi. Tu spada još i širenje srpskog utjecaja u ovoj regiji, podjela teritorija BiH, ali i Kosova, te brojni drugi ciljevi, uz izravnu ili posrednu podršku Rusije.

Tome u prilog govore službeni srpski dokumenti, sigurnosne i druge strategije, međudržavni ugovori te diskurs srpskih političara kroz više desetljeća. Zatim su tu Kina i Turska te drugi globalni igrači kojima je u BiH otvoren put za ostvarivanje njihovih pojedinačnih vanjskopolitičkih i gospodarskih interesa", komentirao je stručnjak za sigurnost.

Osnaživanje ruskog utjecaja?

Posljednjih se mjeseci u medijima spominje i teza da bi Rusija trebinjsku zračnu luku potencijalno mogla koristiti kao vojno-zrakoplovnu bazu te da na Zapadu ne bi bilo dobro prihvaćeno jačanje ruske nazočnosti u ovoj regiji.

"Ovakav potencijalni razvoj osnaživanja ruskog utjecaja u ovoj regiji, dakako, ne odgovara Zapadu jer je širenje ruskog utjecaja na ove prostore, ali isto tako i njegova islamizacija, izravna kočnica interesima budućeg euroatlantskog integriranja BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, EU, NATO savez i SAD, u odnosu na 1990-e, danas imaju neke svoje druge veće probleme i prioritete, daleko od ovih prostora.

Sigurnosna situacija u regiji Zapadnog Balkana se posljednjih mjeseci kroz određene izjave i medijske istupe nekih političkih aktera pokušava uzburkati i destabilizirati. BiH je praktički nedovršena država u kojoj je društvo ozbiljno podijeljeno. Radi se o državi u kojoj još nije uspostavljena politička i ekonomska stabilnost, stoga nije začuđujuće da njeni politički akteri i elite potpadaju pod razne vanjske utjecaje i da ih je u ovakvoj državi lako provesti. Važno je naglasiti i kako političke elite BiH do sada nisu uspjele postići konsenzus u niti jednom značajnom pitanju", poručio je Prodan.

-A kakva je pozicija Hrvatske? "U odnosu na mogući utjecaj ovog projekta na hrvatsku nacionalnu sigurnost, moramo naglasiti kako je Hrvatska članica EU-a i NATO saveza te sukladno tome iza sebe ima diplomatsko, ekonomsko i vojno savezništvo s najvećim svjetskim igračima.

Povrh svega, RH ima svoje efikasne demokratske institucije sposobne za diplomatska rješenja sporova, ali i dostatnu vojnu silu, visoko profesionalno obučenu vojsku koja je spremna odgovoriti na zahtjevne sigurnosne situacije. Kao što znate, Vlada je donijela odluku o nabavi dvanaest višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafale, zlu ne trebalo", zaključio je Prodan.