Na pitanje da li je moguć rat u BiH odgovorio je da ne bi isključio nijedan scenario.

- Već nekoliko godina upozoravam da je jako opasno što su Evropska unija i NATO jednu sobu u svojoj kući prepustili drugima. To nije samo neodgovorno prema Balkanu, nego i prema evropskoj stabilnosti. To što smo imali kao alternativnu bezbjednosnu i političku politiku je ozbiljno provociranje mira. Na Balkanu prije treba da razgovaramo o ugroženoj stabilnosti, nego o daljim integracijama. Ovo nisu ocjene koje iznosim prvi put - istakao je Đukanović.

Do rješenja se, kako je dodao, mora doći kroz složen recept osnaživanje subjekata koji treba da zaštite ovoj prostor od malignih uticaja, odnosno da NATO i EU snažnije odbrane Zapadni Balkan od takvih uticaja.

- Sa proširenjem Evrope stvara se okvir koji će zatvoriti ovaj prostor za maligne uticaje - ocijenio je Đukanović.

Destruktivna oštrica Rusije

On je na pitanje kako vidi situaciju u BiH i strahovanje ljudi od mogućeg izbijanja novog rata ocijeno da je bilo nekonzistentnosti u politici međunarodne zajednice koju su domaći političari iskoristili.

- Čekali su svoje vrijeme, priželjkivali zaoštravanje odnosa između Istoka i Zapada - naveo je, pored ostalog, Đukanović.

Sve ono što se danas tako očigledno vidi kao pogoršanje političkih i bezbjednosnih prilika i zatvaranje poželjne evropske perspektive opet se, prema njegovim riječima, najdrastičnije prelama preko Bosne i Hercegovine.

- Propušteno je 26 godina od kraja 1995. i usvajanja Dejtonskog sporazuma i Mirovne konferencije u Londonu da se implementacijom tog sporazuma obezbijede pretpostavke za funkcionalnost BiH - rekao je Đukanović.

Smatra da se funkcionalna BiH nije stvorila zbog raznih kompromisa pravljenih na štetu te države.

Smatra i da je destruktivna oštrica Rusije okrenuta prema Evropi.

- To je i autodestruktivna politika. Rusija u perspektivi nema poželjnijeg partnera od Evrope, ali vodi rat protiv evropskog jedinstva i sistema vrijednosti - rekao je Đukanović.

Pećanin i Đukanović (Screenshot/Gradska televizija/EON)

Klimatske promjene

Sa Samita Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP26 u Glazgovu vratio se zabrinut, ali više ohrabren.

Ipak, prema njegovim riječima, zrijeva svijest o očuvanju planete i posljedicama klimatskih promjenama.

- UNICEF je iznijela podatke da su djeca, posebno u zemljama u razvoja, najpogođenija klimatskim promjenama. S druge strane, istraživanje ove agencije UN u Crnoj Gori pokazalo je i da 31 do 33 odsto građana ne misli da su klimatske promjene realan problem i vjeruje da su u pitanju teorije zavjere.. Moramo raditi na kvalitetnom upravljanju posljedica klimatskih promjenama i moramo raditi na obrazovanju ljudi da je ovo vrlo težak problem i ako ne pristupimo hitnom rješavanju moraćemo da ponesemo teško breme uništavanja planete - istakao je Đukanović.