U BiH su boravili američki i europski diplomati, Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, kako bi posredovali u pregovorima o izmjenama izbornog zakona. U BiH je boravio i posebni američki izaslanik za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar, koji je na valu zabrinjavajućih poteza Milorada Dodika, ali i poruka koje su se počele širiti o međusobnom ratu, poručio kako se i Daytonski sporazum, ali i svi zakoni koje je nakon 1995. donio parlament BiH, moraju poštovati, a SAD će na tome dosljedno insistirati.

Escobar je, pak, ustvrdio kako države zapadnog Balkana moraju što prije uči u Europsku uniju, te je otklonio plasirane teške riječi o mogućem ratu.

Istodobno u Europskom parlamentu boravio je niz bosanskohercegovačkih dužnosnika. Na izjavu Romea Franza, predsjednika Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom oštro su reagirali hrvatski članovi tog izaslanstva na čelu s potpredsjednicom izaslanstva Željanom Zovko. Naime, Franz je u razgovoru s Šefikom Džaferovićem, članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, naveo kako je očito da određene političke snage u zemlji članici EU Hrvatskoj imaju potencijalnu destabilizirajuću agendu u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Izjava je, kažu hrvatski zastupnici, neprihvatljiva, te sastavljena bez konsultacija s potpredsjednicima i ostatkom izaslanstva.

O intenziviranju međunarodne dinamike oko Bosne i Hercegovine, ali i o drugoj akutnoj krizi u Europi na bjelorusko-litavsko-poljskoj granici, za zagrebačku redakciju N1 televizije je govorila Željana Zovko, potpredsjednica Europske pučke stranke i potpredsjednica vanjskopolitičkog odbora u Europskom parlamentu.

Zovko kaže kako na intenziviranje međunarodnog interesa za BiH gleda s velikom nadom, jer je BiH dugo bila izvan interesa i američke i europske administracije, te je ovo šansa da se nađe put iz zamrznute situacije, i ispunjavanjem onoga što je Europski parlament naložio kroz svoje rezolucije.

„Ja sam veliki optimist oko toga da će se zemlja uspjeti trgnuti iz stagnacije i jednostranog pristupa rješenjima”, kaže Zovko i dodaje kako se "jasno vidi da je unitarizam koji je dolazio iz Sarajeva i imao utjecaj na međunarodnu politiku, kao i separatizam u Republici Srpskoj, ostavio duboke posljedice za europski put Bosne i Hercegovine i najmanji narod, bosanskohercegovačke Hrvate".

Zovko smatra kako se trebalo djelovati ranije, na što je, kaže, upozoravala i u Europskom parlamentu, te se sada ponovno vidi pokušaj sanacije krize. „To na žalost neće možda dovesti do krajnjeg ishoda, a to je da se nađe rješenje i za ustav i za izborni zakon”, kaže Zovko.

Na pitanje o zaoštravanju retorike u BiH i bacanje riječi „rat” u javni prostor, napominje da ako neko želi produžetak međunarodne administracije koja je vrlo unosan posao, dovoljno je govoriti o krizi, ratu i sukobu.

„To apsolutno nije mogući scenarij, ali ovo gura BiH izvan svakog mogućeg razmatranja za članstvo u Europskoj uniji, što je cilj njezinih građana”, naglašava Zovko dodajući kako takva retorika može samo koristiti onima koji žele status quo.

Zovko tvrdi kako je Hrvatskoj kao članici EU stalo nepristrasno riješiti sporna pitanja, i zbog Hrvata u BiH, kao europskih građana, ali i zbog sigurnosti i stabilnosti susjedstva. Obaveza Republike Hrvatske jest da se zauzme da se Daytonski sporazum ne narušava proizvoljnim rješenjima, kaže. „Za sve one koji smatraju da BiH ne treba biti članica EU, a takvih ima puno, nažalost, koji BiH smatraju ciljem u ispunjavanju svojih politika, ti su upravo oni koji rade na nerealnim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu”, kaže Zovko.