Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine uputila je zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (BiH) za prolongiranje roka o izjašnjavanju spora između bh. entiteta Republike Srpske (RS) i države BiH o izgradnji hidroelektrana na Drini koje zajednički planiraju graditi RS i Srbija.

U isto vrijeme uoči zasjedanja Ustavnog suda BiH dodatno se zaoštrava retorika Milorada Dodika vezano za njegovo antiustavno djelovanje i najave ‘razvlašćivanja BiH i oduzimanju njenih nadležnosti’.

“U vezi Vašeg upita obavještavamo Vas da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U 16/20 primio zahtjev Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine za produženje roka za postupanje po Odluci Ustavnog suda BiH donesenoj u tom predmetu 16. jula 2021. godine.
 
O ovom zahtjevu Komisije Ustavni sud BiH će odlučivati na Plenarnoj sjednici koja je predviđena za 2. i 3. decembar 2021. godine”, kazali su za NAP iz Ustavnog suda BiH.

Uporedo s ovim aktivnostima Ured visokog predtavnika (OHR) krenuo je u proces formiranja ekspertske grupe koja ima za cilj pomoći u izradi Zakona o upravljanju i korištenju državne imovine Bosne i Hercegovine.

Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu upozorava da jedino BiH od svih postkomunističkih zemalja još uvijek nije niti donijela zakon o restituciji i denacionalizaciji, te da bi njegovo donošenje i uspostava institucionalnog donošenja okvira za provođenje itekako olakšalo rješavanje prijepornog pitanja države imovine.

“Pitanje državne imovine ne može se riješiti donošenjem kratkog zakona o knjiženju državne imovine kako je to nedavno istakao predjednik Ustavnog suda BiH”, poručuje Cero.
 
Kada je riječ o hidrocentralama na Drini valja podsjetiti da se visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko usprotivio izgradnji hidroelektrana “Buk Bijela”, “Foča” i “Paunci” na rijeci Drini još u novembru prošle godine, kada su Vlade RS i Srbije potpisale sporazum o realizaciji tog projekta.

U svojoj prethodnoj praksi, Ustavni sud BiH je utvrdio da su vode, uključujući i kopnene vode, javna dobra koja se smatraju državnom imovinom, te da bi odluke u vezi sa državnom imovinom trebale da se donose na nivou države Bosne i Hercegovine, s obzirom da država Bosna i Hercegovina ima isključivu nadležnost za odlučivanje o statusu državne imovine, piše Nap.