EUROPARLAMENTARCI STRIK I KOSTER UPOZORAVAJU: "Pregovaranje sa Dodikom bio bi POGREŠAN SIGNAL, to bi značilo da je EU spremna na ustupke u pogledu vlastitih vrijednosti i principa!"

Neuspjeh Evropske unije da zauzme jači stav protiv Milorada Dodika, nacionaliste iz reda bosanskih Srba riskira produbljivanjem političke krize u Bosni i Hercegovini, pišu u autorskom tekstu za portal "Euractiv" europarlamentarci Tineke Strik (Zeleni) i Dietmar Koster (Socijalisti i demokrate).

  • Politika

  • 24. Nov. 2021  24. Nov. 2021

  • 1

Pišu: TINEKE STRIK i DIETMAR KOSTER

Neuspjeh ministara vanjskih poslova EU da se dogovore o uvođenju sankcija protiv srpskog nacionaliste Milorada Dodika zbog kršenja Dejtonskog sporazuma i prijetnji jedinstvu, teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, pokazao je nedostatak osjećaja hitnosti za odgovor na ovu krizu koji još uvijek vlada među nekim ministrima EU.

Tokom naše posjete zemlji prije deset dana, postalo nam je čak i jasnije koliko je stvarna ova politička kriza. Stanovništvo BiH se zaista boji novog rata, primjećujući iste zabrinjavajuće signale kao i devedesetih godina.

Međunarodna zajednica potcjenjuje ozbiljnost krize i, ustvari, doprinosi njenom produbljivanju fokusiranjem na pregovore sa samoproklamovanim etničkim liderima, zaobilazeći demokratske institucije i procese, grubo zanemarujući izabrane predstavnike, a da ne spominjemo opozicione političare i civilno društvo.

Od bojkota državnih institucija u julu, kao odgovor na nametanje zakona o negiranju genocida, Milorad Dodik je preduzeo ozbiljne i neposredne korake ka secesiji Republike Srpske, srpskog entiteta u državi.

Tokom posljednjih mjeseci pozvao je na neustavno glasanje u Narodnoj skupštini RS-a kojim bi se nezakonito povukla odluka o prijenosu vitalnih nadležnosti na državni nivo, a već je napravio prvi korak glasanjem o povlačenju iz državne Agencije za lijekove.

Nedavno je najavio stvaranje svoje vlastite vojske i održao provokativne paravojne vježbe u blizini Sarajeva.

Sve dok Dodik i njegove pristaše ne osjećaju stvarnu prijetnju ciljanih sankcija ili druge forme ozbiljnog međunarodnog pritiska, oni će nastaviti eskalirati krizu, koja bi eventualno mogla rezultirati secesijom, riskirajući tako nasilni sukob i ugrožavanje stabilnosti Zapadnog Balkana u cjelini.

Činjenica da se Dodik, odmah nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU, oglasio saopćenjem u kojem potvrđuje da će nastaviti sa glasanjem o povlačenju nadležnosti sa državnog nivoa, jasno pokazuje da se osjeća osnaženim neaktivnošću Vijeća EU.

Ipak, izgleda da Vijeće i Komisija misle kako će autokratski etnonacionalist poput Dodika slušati glas razuma i htjeti pregovarati o svom izlasku iz krize, deeskalirajući situaciju umjesto da je riješi.

Pregovaranje sa Dodikom poslalo bi pogrešan signal i dodatno pogoršalo trenutne tenzije, kao i spriječilo svaki pozitivan razvoj ili progres zemlje prema evropskim integracijama. To bi značilo da je EU spremna napraviti ustupke u pogledu svojih vlastitih vrijednosti i principa, kao i sporazuma o očuvanju mira u BiH.

Ne samo da će udovoljavanje zahtjevima, poput prijenosa vlasništva nad zemljom sa državnog na entitetski nivo Dodiku faktički pomoći da se približi postizanju svoje secesionističke agende, već će predstavljati zabrinjavajući presedan za budućnost.

Kad god gospodin Dodik ili neki drugi autokrat u regiji poželi postići određeni cilj, oni će tačno znati šta je najefikasnija strategija: namjerno eskalirati krizu i čekati da dolete pregovarači iz EU i pitaju koji su njihovi zahtjevi.

Oštre i ciljane sankcije su prikladan odgovor na ove opasne akcije koje prijete integritetu i miru države aspirantice za članstvo u EU koja je već jednom u prošlosti pretrpjela strašne posljedice neodlučnosti međunarodne zajednice.

Činjenica da je Dodik lobirao kod svojih autoritarnih prijatelja, slovenskog premijera Janeza Janše i mađarskog premijera Viktora Orbana u sedmici pred sjednicu Vijeća za vanjske poslove, pokazuje da se boji ujedinjenog i snažnog odgovora EU.

Finansijske sankcije bi naštetile njemu i njegovim pratiocima zbog njihove brojne imovine u državama članicama EU i mogle bi dovesti do promjene kursa.

Politička kriza u BiH ne može se prevladati samo uvođenjem sankcija. Obnovljeni interes i agenda fokusirana na društvenu koheziju od strane međunarodne zajednice je vitalna.

Naš angažman u BiH trebao bi se odmaknuti od etnonacionalističkih lidera koji koče bilo kakavu održivu budućnost zemlje i krenuti prema civilnom društvu koje pokušava izgraditi bolju budućnost za zemlju.

Osnaživanje nevladinih organizacija i građanskih pokreta i izgradnja njihovih kapaciteta treba biti naš prioritet kako bismo osigurali njihovu smislenu uključenost u demokratski život, dijalog i proces proširenja EU.

Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju ono što je dogovoreno prije 26 godina: mir, demokratiju, stabilnost i glas u evropskoj budućnosti njihove zemlje.

(Priredio: S. Begović)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...