”Jedina dobra stvar u vezi s ratovima je što završavaju. Ponekad to traje duže, ali na kraju, jednog dana, u svakom sukobljenom društvu dolazi do kraja sukoba”, kaže nam Goran Šimić, profesor krivičnog prava.

A kada se to dogodi, nastavlja on, žrtve vrište za pravdom, a počinitelji pokušavaju pobjeći.

"Društvo traži način kako da se obnovi i stvori zajedničke temelje za bolju budućnost. Mnogo ih je, ali samo su istina i pravda pravi temelji", smatra Šimić i napominje da su ti temelji snažno osporavani u postkonfliktnim društvima.

"Kako od žrtava, tako i od počinitelja, pa je pitanje kako ih stvoriti i obnoviti, jer obnova društva esencijalno ovisi o tome", ističe.

Prema njegovim riječima, sudovi imaju nespornu prednost u odnosu na bilo koji drugi mehanizam, jer su njihove odluke, napominje, konačne i obavezujuće za sve, i žrtve i počinitelje.

"No, to ne znači da te odluke nisu osporavane ili lako prihvaćene. Koliko god ih osporavali, političari, negatori genocida, mediji, počinitelji ili žrtve, ništa od tog osporavanja ih ne može niti dirnuti", podvlači Šimić.

Pojašnjava, koliko god bile teške i bolne činjenice utvrđene “izvan razumne sumnje” u pravomoćnim sudskim presudama, te su činjenice čvrst temelj za izgradnju novih društava.

"Ako postkonfliktno društvo ne nađe snage za druge oblike pravde, presude su ujedno i jedino čvrsto tlo. Činjenice! To je ono o čemu se ovdje radi", govori Šimić i najavljuje bazu podataka o suđenjima za ratne zločine WCTD.

"Baza ima za cilj prikupiti i prezentirati pravomoćne presude suđenja za ratne zločine, donesene pred međunarodnim i domaćim sudovima iz cijelog svijeta", pojašnjava.

Dodaje da će u početnoj fazi baza podataka predstaviti presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i domaćih sudova za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini tokom oružanog sukoba 1992-1995. A nakon toga će se, najavljuje Šimić, prikupiti i prezentirati presude iz drugih zemalja. Ova baza podataka, koja će danas biti prezentovana, ističe on, pruža informacije za objektivno istraživanje i upoznavanje s činjenicama.

"Sve informacije se izdvajaju iz konačnih presuda i prezentiraju na način na koji su predstavljene u presudama bez ikakvih promjena ili tumačenja, stvarajući jednu lako dostupnu i pretraživu bazu podataka, govori profesor i dodaje da postoji mogućnost preuzimanja teksta presude.

Baza podataka je javno dostupna, a namijenjena je za korištenje istraživačima i široj javnosti. Sadrži podatke kategorizirane u 32 pretražive kategorije, što je čini neusporedivim alatom za pronalaženje svih činjenica i informacija u vezi sa suđenjem i presudama za ratne zločine", pojašnjava Šimić.

Dodaje da baza podataka nije namijenjena samo za pravna istraživanja nego i za širu javnost.

Dio baze podataka o suđenjima za ratne zločine

"Tako će se činjenicama ponuditi objektivne i provjerljive informacije o počinjenim ratnim zločinima i njihovim individualnim i društvenim posljedicama", smatra.

Kaže da u Bosni i Hercegovini, u kojoj negiranje ratnih zločina i veličanje njihovih počinitelja predstavlja kazneno djelo, baza ima i dodatnu vrijednost, jer predstavlja jedino mjesto gdje se mogu pronaći svi podaci o zločinima i njihovim počiniteljima, ali i osobama koje su oslobođene odgovornosti.

"U ovoj bazi podataka riječ je o prikupljanju i prezentiranju podataka iz pravomoćnih presuda sudova koji se bave ratnim zločinima počinjenim u sukobima zahvaćenim društvima, objektivno, nepristrano, a kako to utvrde nadležni sudovi", ističe profesor.

Time ova baza podataka, smatra Šimić, postkonfliktnim društvima nudi osnovu za pomirenje, na temelju utvrđenih činjenica i pronalaženje načina da ih prihvate i ugrade u širi društveni kontekst.

VRIJEDAN IZVOR

"To nije lak zadatak, ali ovo svakako može biti snažan temelj za to. Istraživačima, novinarima, građanima postkonfliktnih društava... ovo je vrijedan izvor, inače raštrkanih informacija o ratnim zločinima, ocjenjuje Šimić i dodaje da je ovo važan temelj za razumijevanje i sprečavanje budućih sukoba.

Zapamtite ovu web adresu, www.warcrimesdatabase.net, jer kada ona danas postane dostupna, više ništa neće biti kao prije", poručuje Šimić.

Prof. dr. sc. Goran Šimić, Sveučilište Vitez, i prof. dr. sc. Keiichi Kubo, Waseda University, pokretačka su snaga ovog projekta. Kubo je profesor na Fakultetu političkih znanosti i ekonomije na Sveučilištu Waseda u Tokiju. Njegovi znanstveni interesi uključuju različite teme iz komparativne politike kao što su demokratizacija, izbori i stranački sustav, etnička politika, građanski rat, tranzicijska pravda i postkonfliktno pomirenje, s posebnim naglaskom na bivše jugoslavenske zemlje. Šimić je dekan i profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta Vitez, a njegovi znanstveni interesi uključuju kazneno pravo, međunarodno kazneno pravo i tranzicijsku pravdu. Predavao je širom svijeta, uključujući Cambridge University, Oslo University, Louisville University, Istanbul Commerce University i Baghdad University.

"Najvišu moguću verifikaciju ova baza je dobila kroz suradnju njenih autora sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom Ujedinjenih naroda za kaznene sudove i Visokim sudbenim i tužiteljskim vijećem Bosne i Hercegovine, bez čije pomoći i autoriteta baza nikada ne bi bila ista",  zaključuje Šimić za Oslobođenje.