Američki predstavnik za reformu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini Matthew Palmer, koji u subotu (27. novembra) stiže u BiH, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako očekuje teške pregovore.

„Politički lideri će se boriti za svoje strane, to je ono što oni rade. Mi smo tu da ohrabrimo cijeli proces, da pospješimo kompromis, da pomognemo u identificiranju oblasti u kojima postoje neslaganja i razlike koje je potrebno premostiti”, navodi uz ostalo Palmer.

Američki diplomata upozorava da nema mnogo vremena za gubljenje.

„Ako se krećemo unazad od izbora, koji su planirani za jesen iduće godine, zaista je potrebno da imamo sve riješeno do proljeća – što znači da imamo samo nekoliko mjeseci da radimo na tome. Nadam se da će taj pritisak služiti fokusiranju političkih lidera, te da će ih ubijediti u važnost brzog postizanja kompromisa“, navodi u intervjuu Palmer.

Svi se slažu oko evropske aspiracije BiH

Gospodine Palmer, kad ste bili u oktobru u Sarajevu kazali ste da je kod reforme Izbornog zakona Bosne i Hercegovine potrebno pronaći balans između interesa različitih aktera, kako bi se provele odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga prema mantri “jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda”.

Kako pronaći taj balans kad postoje u potpunosti suprotstavljena viđenja stranaka u BiH. Ili su se mišljenja promijenila, samo javnost još uvijek nije obaviještena o tome?

Mislim da je neprecizno opisati pozicije stranaka i sudionika u BiH kao fundamentalno suprotstavljene. Postoje neke tačke oko kojih se slažu, tačke zajedništva, koje su važne, koje moramo prepoznati. Mislim da su svi sudionici za evropske aspiracije Bosne i Hercegovine. BiH je evropska budućnost, evropske integracije.

Mislim da bi sve stranke u BiH željele sistem, državni sistem koji je funkcionalan, koji proizvodi dobra i usluge za građane BiH, sistem koji kreira političku stabilnost, koji podržava ekonomski rast, koji podržava radna mjesta, koji osigurava da mladi ljudi u BiH osjećaju da mogu napraviti svoje domove u BiH, stvoriti porodice u BiH i imati budućnost koja je sigurna i prosperitetna.

Na toj osnovi radimo sa strankama kako bismo identificirali put naprijed koji podržava izborni sistem koji je transparentniji, pošteniji, odgovorniji, koji podržava izmjene Ustava, ograničene, ciljane i koje će pomoći BiH da ispuni svoje obaveze prema Evropskoj uniji i koje će otvoriti evropski put za BiH.

Slično kao sa Prespanskim dogovorom

Kao što ste rekli, želje su jedno, a ono što vidimo na terenu je drugo. Kako biste objasnili, ili pokušali opisati, ono što čujete dok razgovarate sa bosanskohercegovačkim političarima?

Govorimo o teškim stvarima. Da je nešto što se lako može riješiti, ovo bi bilo već davno učinjeno. Ono što pokušavamo da uradimo – ono što je naša uloga i uloga EU – pokušavamo da pomognemo svim stranama da se međusobno dogovore.

Ono što bismo voljeli da vidimo je dogovor koji sadrži više dimenzija, dogovor koji promovira izborni sistem koji je pošteniji, koji je lakši za sabrati, transparentniji, i ispunjava potrebe i obveze svih sudionika. To je poprilično široka i kompleksna agenda, ali sam uvjeren da je zajedno možemo osigurati, sa dobrom voljom i vodstvom od strane onih u BiH kojima je povjerena sveta odgovornost predstavljanja javnosti.

Prema ranijem iskustvu, jako ste svjesni situacije u BiH, pa opet kako očekujete da lideri u BiH izađu s kompromisom ako to nisu uspjeli u proteklih više od 25 godina?

Na Balkanu sve izgleda kao nemoguće sve do onog trenutka kad se završi i kad se onda pogleda unatrag čini se kako je bilo neminovno.

Prošli smo kroz vrlo sličan set problema s Prespanskim dogovorom između Sjeverne Makedonije i Grčke. Dugogodišnji izazov, dugogodišnji problem, oni to ne mogu uraditi, ne mogu uraditi i onda su to uradili.

Mislim da smo to vidjeli više puta u BiH tokom godina. Kad postoji efikasna inicijativa, bilo da pritisak dostigne nivo da uvjeri lidere da nađu kompromis i oni ga nađu.

I kada pogledamo situaciju u BiH, dovoljno je zabrinutosti, dovoljno je uvjeravanja liderima da koncentrira misli lider. I nadam se da mogu sjesti zajedno, identificirati šta su zajedničke tačke, a šta nisu, identificirati tačke na kojima se razlikuju, a svjestan sam da postoje značajne razlike, i rade zajedno na kompromisima koji su nužni da se zemlja pokrene prema naprijed.

Nije lako, ali je apsolutno moguće to uraditi.

Lideri u BiH, političke stranke, javnost u BiH imat će podršku, prijateljstvo i partnerstvo Sjedinjenih Država, kao i Evropske unije. I istrajni smo u postizanju kompromisa.

Složenije je od diskusije Izetbegovića i Čovića

Dvije strane u pregovorima, osobito SDA i HDZ BiH, imaju različita viđenja o vašim namjerama po pitanju izbornog procesa.

Bakir Izetbegović je kazao da ima dojam da bi rješenje naškodilo interesima Bošnjaka i probosanskih stranaka, dok Dragan Čović tvrdi da je za njega najvažnija stvar legitimna reprezentacija u Domu naroda i Predsjedništvu BiH. Da li je moguće da Čović i HDZ BiH dobiju dvije izborne jedinice u Federaciji BiH, i da li su strahovi gospodina Izetbegovića opravdani?

Prije svega, htio bih naglasiti da ovo nisu pregovori između dvije strane. Ovdje se radi o cijeloj Bosni i Hercegovini, njenom budućem smjeru, i integritetu izbornog procesa u cijeloj zemlji. Dakle, u ovome ima više sudionika.

Jedan od ključnih aspekata reformskog procesa, kako mi gledamo na njega, su ograničene, ciljane ustavne promjene, koji bi trebalo da pomognu BiH da ispuni svoje obveze prema EU, te da ispoštuje odluke Europskog suda za ljudska prava, uključujući, ali ne ograničavajući se na presudu u slučaju Sejdić-Finci, koja je, vjerujem poznata svim vašim gledateljima i slušateljima. Više sudionika je uključeno u ovo.

Kada budem u Sarajevu, a ponovo putujem u Sarajevo sutra, susrećem se ne samo sa predstavnicima SDA (Stranke demokratske akcije) i HDZ BiH (Hrvatske demokratske zajednice), nego i sa vođama mnogih političkih partija, uključujući i opoziciju u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Susrećemo se sa predstavnicima građanskog društva, sa intelektualcima od utjecaja, sa predstavnicima mladih u BiH, da bismo razgovarali o ovome, jer se radi o izazovu za društvo u cijelosti.

Ne radi se samo o diskusiji između SDA i HDZ BiH, razmjeni mišljenja između gospodina Izetbegovića i gospodina Čovića, složenije je od toga. U svakom slučaju smo obraćali pažnju na ono što Dragan Čović i HDZ BiH su identificirali kao svoje prioritete i granice koje neće preći, jednako tako smo pažljivo slušali gospodina Izetbegovića i predstavnike SDA, dok su predstavljali svoju poziciju.

Također smo razgovarali, i čuli od drugih partija, kao što su Demokratski front (DF), zatim gospodin Nikšić, gospodin Radončić, gospodin Konaković, i drugi učesnici u ovom procesu.

Razgovarali smo i sa partijama iz Republike Srpske. Teško je, ali ne nemoguće, pomiriti suprotstavljene interese i crvene crte koje stranke ne žele preći, i pronaći potrebni kompromis.

Ne mogu vam reći kako će to tačno izgledati, jer to ne zavisi od mene. Zavisi od samih stranaka, koje bi trebalo da pregovaraju o kompromisima, i da dođu do dogovora uz našu podršku, pomoć i ohrabrenje, ali ne postoji neki poseban plan koji ću postaviti na stol i kazati “ovo je američki plan, i želimo sa ovim da se složite”.

Rješenje mora biti nađeno do proljeća

Da li su uopšte blizu dogovora?

Ne bih baš pregovore opisivao u kontekstu toga koliko su daleko ili blizu suprotstavljene strane, ali ću kazati da postoji – kako ja na to gledam  –  zajedničko razumijevanje toga koji su problemi kojima se treba baviti i koje treba riješiti.

Opet, podvlačim da ovo nisu lake stvari. Ovo je teško. Teško je identificirati kompromise koji će svim sudionicima dati dovoljno onoga što im je potrebno, da bi ovo bilo održivo i moguće. Nije nemoguće, a ništa u ovom procesu nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno.

Dakle, očekujem teške pregovore, debate, diskusije. Politički lideri će se boriti za svoje strane, to je ono što oni rade. Mi smo tu da ohrabrimo cijeli proces, da pospješimo kompromis, da pomognemo u identificiranju oblasti u kojima postoje neslaganja i razlike koje je potrebno premostiti.

Mislim da je ovo moguće postići, i mislim da imamo malo vremena za gubljenje. Ako se krećemo unazad od izbora, koji su planirani za jesen iduće godine, zaista je potrebno da imamo sve riješeno do proljeća – što znači da imamo samo nekoliko mjeseci da radimo na tome.

Nadam se da će taj pritisak služiti fokusiranju političkih lidera, te da će ih ubijediti u važnost brzog postizanja kompromisa.

Ostatak intervjua pročitajte ovdje.