U Sarajevu je danas počeo novi krug pregovora o izmjenama izbornog zakona, koji predvode američki izaslanik zadužen za izborni zakon Matthew Palmer i predstavnica Evropske unije Angelina Eichhorst.

Međunarodna zajednica proteklih je mjeseci intenzivirala dolaske u Sarajevo, kako bi došlo do dogovora među političkim čelnicima, i isticala da se reforme moraju napraviti u ovoj, neizbornoj godini. Međutim, u dosadašnjim pregovorima nije bilo konkretnih rezultata pa je američki izaslanik Palmer kazao kako dogovor o Izbornom zakonu očekuje do proljeća sljedeće godine.

Novinar i izvještač iz Ujedinjenih nacija (UN) Erol Avdović analizirao je posljednje razgovore. Njegov tekst prenosimo u cijelosti:

Daleko smo još od autoputa s tri trake

Sada je moguća samo "jedna traka": To je uvođenje elektronskog brojanja glasova i video nadzori na svakom glasačkom punktu na izborima u Bosni i Hercegovini 2022. Druge dvije "trake" - reforme oko Doma naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine i izbori za člana Predsjedništva moraju se sprovesti u širokoj javnoj - naglasimo to - JAVNOJ - a ne proceduri iza zatvorenih vrata, pa će to uzeti vremena.

Spriječiti manipulacije i spin doktore

Važno je sada biti transparentan (TRANSPARENTNOST je sine quoa non - uslov/uvjet bez koga se ne može). Da ne bude prevara, manipulacija javnim mnijenjem, ili spinovanjem domaćeg i međunarodnog političkog faktora. Bez toga neće biti moguće izvesti niti minimum zajedničkog dobra u ovim pregovorima oko, zasad, jedino mogućih promjena izbornog zakona. Zato treba obratiti pažnju na sljedeće:

1. Novinari da pitaju prava pitanja

S obzirom na to da je gospodin Matthew Palmer u ovaj proces ušao s pogrešnom retorikom, ali i uz dokument (non-paper) sada treba vrlo oprezno; kao po jajima. Gospodin Palmer je naime na samom startu pregovora sugerirao da se želi ugoditi jednoj etničkoj grupaciji (iako kritičari s pravom i to opovrgavaju, jer to nije ugađanje jednoj etničkoj skupini - već jednoj partiji - HDZ-u i gospodinu Čoviću).

Time je posredno počeo "ugađati" i gospodinu Dodiku i njegovom viđenju budućnosti Bosne i Hercegovine. Upravo zato kolege novinari trebaju konkretno pitati i tražiti očitovanje - je li se odustalo od te prvobitne opcije i "ugađanja Hrvatima", kako je rekao gospodin Escobar. Iako, opet treba razjasniti - takav pristup sigurno nije ugađanje svim bh. Hrvatima. Novinari trebaju postavljati prava pitanja. A, ne treba prihvatati spin kako "niti jedan prijedlog nije na stolu". Pa oko čega se onda vode toliki razgovori?

2. Odbaciti pritisak u formi "nema puno vremena"

Treba se oduprijeti pritiscima kako vrijeme nepovratno curi, kao što je to u dramatičnoj formi rekla predstavnica EU gospođa Angelina Eichhorst. Mora biti onoliko vremena koliko je potrebno da bi se uspostavio evropski, demokratski i izborni zakon koji nije baziran na diskriminaciji ili favoriziranju bilo koga u Bosni i Hercegovini. Upravo zato bh. političari imaju odgovornost da ne prihvate nikakva brzopleta rješenja zapakovana u bilo koji neprecizan retorički spin koji bi vodio u nove podjele zemlje preko nametanja pogrešnog izbornog zakona. Dobro paziti - dva put mjeriti Palmerove riječi i one koje izgovara Eichhorst.

3. Bez brzopletog proglašenja uspjeha

Ne treba dozvoliti američkim i EU diplomatama, bez obzira na autoritet njihovih funkcija, jer SAD i EU su demokratske države u kojima se argumentirani prigovori poštuju, a mogu se potvrditi i na sudovima (apelacijama i sl.) - da u već viđenom maniru i radi vlastitih činovničkih i karijernih ambicija proglašavaju uspjeh u pregovorima bez punog razumijevanja bh. javnosti. To važi i za domaće političare, koji bi trgovali oko svog statusa unutar međunarodne zajednice; njih treba dodatno skrutinizirati. Naravno, kao i uvijek - čast svijetlim izuzetcima.

Jer, ukoliko dođe do usvajanja samo - kako se to sada čini donekle jedino moguće, pominjane, minimalne reforme oko uspostave elektronskog brojanja glasova i video nadzora - onda je to prije svega zasluga i uspjeh građanstva u Bosni i Hercegovini. Dodao bih i onih političara i stranaka koje su neambivalentno, od samog početka podržavale prvenstveno tu opciju.

4. Imamo samo onoliko prava koliko se za njih izborimo

Očito, građani Bosne i Hercegovine žele građansku liberalnu demokratiju po uzoru na zapadne zemlje, na EU i SAD - gdje svaki glas isto važi. Onako kako je krenuo, Palmerove "reforme" izbornog zakona su neprihvatljive i može se reći da su, već propale. Pitanje je sad kako će to sve biti zapakovano, da ne bi izgledalo kao totalna propast.

Dakako, ukoliko SAD i EU ponude reforme po uzoru na vlastite demokratije -  o tome se, u pravom trenutku (timingu) i kroz određeni vremenski okvir, a ne pod pritiskom (kao u Daytonu 1995) - još može i treba razgovarati; slobodno i ravnopravno. U tom kontekstu hvala svima koji su na tome ustrajavali na istinskom liberalno demokratskom konceptu uređenja Bosne i Hercegovine i koji ne odustaju od ovih principa i naših zagarantovanih ljudskih prava. Čak da su naša prava i dva papirića na vrhovima naših dlanova - vrijedi ih sačuvati.